Spasimo barsku kornjaču na akumulaciji Modrac

Spasimo barsku kornjaču na akumulaciji Modrac

Implementacija: Centar za ekologiju i energiju

Naziv projekta: Spasimo barsku kornjaču na akumulaciji Modrac

Trajanje projekta: 1. aprila – 31. oktobra 2012.

Projektom „Spasimo barsku kornjaču (Emys orbicularis)“ predviđena je izrada studije u formi skripte na temu „Evropska Barska kornjača (Emys orbicularis) na akumulaciji Modrac – trenutno stanje, stepen ugroženosti i mogućnost zaštite“ čiju izradu finansira Beatrice Nolte Stiftung. Studija je na osnovu prikupljenih podataka i putem šestomjesečnog praćenja svih faktora potrebnih za izradu dokumenta, prikazala pregled trenutnog stanja i stepen ugroženost Barske kornjače na akumulaciji Modrac, utvrđena je brojnost pojavljivanja navedene populacije, njena struktura, zakonske regulative i sl., te preporuke i mehanizme o mogućnostima zaštite iste.

 

Istraživanja barske kornjače Emys orbicularis na području akumulacije Modrac, koja su provedena u periodu od početka aprila do kraja septembra 2012. godine  su prva istraživanja ovakve vrste na području Bosne i Hercegovine. Istraživanjem su prikupljene informacije o stanju populacije i potencijalnoj ugroženosti na istraživanom području. Provedena istraživanja su obuhvatila anketiranje lokalnog stanovništva i ribolovaca, kao i terenska istraživanja kojima je dokazano da je na akumulaciji Modrac na minimalno 4 lokacije prisutna evropska barska kornjača Emys orbicularis. Tokom istraživanja je izlovljeno devet jedinki čijom morfološkom analizom i determinacijom prema Radovanović, (1951) i Adrović (neobjavljeni podaci) utvrđeno da je na ovom području prisutna autohtona podvrsta Emys orbicularis orbicularis, kojoj je na prostoru akumulacije Modrac ugroženo stanište, a to je najdrastičniji oblik ugroženosti neke vrste.

Razlozi ugroženosti barske kornjače na akumulaciji Modrac su mnogobrojni: nepostojanje odgovarajuće zakonske legislative i slaba implementacija postojeće, nelegalno odlaganje otpada, onečišćenja voda različitim toksičnim tvarima (herbicidi, pesticidi, insekticidi, teški metali i sl.), naftom i proizvodima od nafte, melioracija i drugi oblici promjene staništa močvarnih područja, prirodnim zarastanjem močvara, kanaliziranje tokova potoka i rijeka i drugim promjenama prirodnog stanja vodotoka, odnosno devastacija i destrukcija staništa. Dodatni problem je niska svijest ribara i građana o važnosti zaštite i očuvanja barske kornjače.

U cilju zaštite barske kornjače na akumulaciji Modrac, prema urađenoj Studiji, neophodno je implementirati sljedeće mjere:

–       Zalagati se za brzo usvajanje crvene liste na kojoj će biti uvrštena barska kornjača, a na osnovu njih izraditi crvene knjige ugroženih vrsta;

–       Insistirati na usaglašavanju postojećih zakona sa zakonima EU i na njihovoj dosljednoj implementaciji;

–       U okviru zakonske regulative predvidjeti mogućnost uspostave „posebnih staništa“ u kojima se nalaze ugrožene vrste;

–       Zalagati se za dosljednu primjenu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac;

–       Kod izgradnje prečišćivača komunalnih i industrijskih voda dati prednost izgradnji postrojenja koja se nalaze u slivu akumulacije;

–       Strogo zabraniti uvoz i ispuštanje u prirodna staništa egzotičnih vrsta barskih kornjača (Trachemys sp.) zbog mogućih prijenosa zoonoza;

–       Pooštriti kontrolu u prodavnicama za prodaju kućnih ljubimaca;

–       Organizirati edukaciju poljoprivrednika i nadzirati primjene umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida i insekticida na poljoprivrednim površinama na ugroženim područjima;

–       Organizirati kvalitetnu edukaciju lokalnog stanovništva i ribolovaca putem seminara u lokalnoj zajednici i u udruženjima,kreativne edukaciju djece u školama putem seminara;

–       Putem informativnih tabli građane dodatno informirati o važnosti zaštite i očuvanja barske kornjače;

–       Izraditi promotivni materijal koji će se dijeliti predstavnicima vlasti, lokalnom stanovništvu, djeci u školama na istraživanom području, članovima udruženja sportskih ribolovaca i drugim zainteresiranim pojedincima i organizacijama;

–       Pokrenuti on-line peticiju za zaštitu barske kornjače, a rezultate predočiti vladinim institucijama i pojedincima u čijoj je nadležnosti barska kornjača;

–       Organizirati medijsku kampanju o potrebi zaštite barske kornjače;

–       Uspostaviti permanentan biomonitoring stanja populacije barske kornjače na istraživanom području.

Studiju o Barskoj kornjači je izradio dr.sc. Avdul Adrović, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli uz podršku projektnog tima Centra za ekologiju i energiju.

Studiju možete preuzeti ovdje.

Napiši komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *