Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Kompostiranje

 
 
Zbog velikih količina organskog otpada, a i zbog njegovog jednostavnog prevođenja u humus, u posljednjih desetak godina u mnogim zemljama Evrope velika pažnja se poklanja procesu kompostiranja.

Time je omogućeno efikasno kruženje organske materije, smanjenje količina otpada koje se deponuju, a postignuti su značajni ekonomski efekti, kao i zapošljavanje nove radne snage.

U Bosni i Hercegovini se ne vrši razdvajanje otpada ili su takve aktivnosti tek u začetku i sav otpad se odlaže na smetljištima. Tako nepovratno uništavamo velike količine sekundarnih sirovina, a nekontrolirana razgradnja organskog otpada izaziva mnogostruke štetne posljedice.

Treba raditi na razvoju i jačanju ekološke svijesti građana, primjeni postojeće legislative iz oblasti zaštite okoline, kao i na jačanju infrastrukture i organiziranja poslova u ovoj oblasti.

Uvođenjem jednostavnih mjera razdvajanja i ponovnog korištenja sekundardnih sirovina te kompostiranjem organskog otpada očuvali bismo našu ekološku oazu.
 
Organski otpad odbačen sa ostalim otpadom

Pitate li se, kuda sa ovolikim otpadom, odlučite se za odvajanje i kompostiranje organskog otpada!
 

Ekološka funkcija tla

Tlo iIi zemljište u kome ima života, predstavlja tanak sloj Zemljine kore dubine do 6 metara. Nastalo je raspadanjem stijena pod uticajem klime i vegetacije, a sasav je prikazan na slici.
 

Sastav tla

Osim mineralnog dijela, čvrsta faza u zemljištu sadrži i organsku materiju, koja ima veliki značaj za plodnost zemljišta. Organska materija u tlu potiče od odumrlih biljnih i životinjskih ostataka, kao i proizvoda koji nastaju sintezom.

Sadržaj organske materije u zemljištu iznosi svega nekoliko procenata (oko 7 %), ali zbog brze transformacije i veće aktivnosti, vrši poseban uticaj na njegov kvalitet. Organska materija sadrži elemente koji se prilikom mineralizacije oslobađaju i prelaze u neorganski oblik i kao takvi služe kao hrana za biljke.

Humus

Presudnu ulogu u razgradnji organske materije koja ostaje u zemljištu imaju mikroorganizmi. Prevođenje organske materije u neorgansku je spor i veoma složen proces u kojem se sintetiziraju i nova organska jedinjenja.

Kao rezultat tih složenih procesa, s jedne strane dolazi do oslobađanja minerala – neorganske materije) i CO2 – ugljendioksida, a s druge strane do sinteze novih složenih visoko molekularnih organskih jedinjenja koloidne prirode (Čvrsta materija razdrobljena u najsitnije molekule=., koju nazivamo humus.

Humus u širem značenju predstavlja svu živu organsku materiju zemljišta. Dakle, humus je specifično stanje organske materije u zemljištu na putu ka potpunoj mineralizaciji koji takođe podliježe promjenama u sklopu procesa u zemjištu.

Prirodni kružni tok materije

Biljke su jedan od najvažnijih činilaca ekosistema. One obezbjeđuju hranu, skrovište i sirovine za životinjske vrste i čovjeka.

Da bi biljke mogle neprestano rasti potrebne su im hranjive tvari koje crpe iz tla. Na slici je prikazan kružni tok organske materije u prirodi i međuzavisnost pojedinih segmenata toka.
 

Biljojedi u svojoj prehrani koriste tek 1/10 dio godišnjeg rasta zelenih biljaka. 9/10 dijelova koji se ne iskoriste u ishrani, odumiru i uz pomoć bakterija, crva, kukaca i gljiva se razgrađuju.

Razlagači razgrađuju komadić po komadić umrle biljke sve do najjednostavnijih hemijskih spojeva spremnih da pomognu rast nove biljke. Ovaj proces je naročito izražen u šumama.

Konačni proizvod razlaganja su CO2, voda, azot i druga neorganska jedinjenja. Brzina razlaganja zavisi od hemijskog sastava, prije svega odnosa ugljika prema azotu kao i od životnih uslova mikroorganizama kao što su toplota, voda, kiseonik, pH vrijednost.

Razgradnja je proces koji pokreće život jer oslobađa hranjive i mineralne tvari natrag u tlo, što omogućuje nastavak životnog ciklusa.
 

Broj posjeta: 419.580
Danas: 191

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Radijatore ne treba zaklanjajati namještajem i zavjesama. Time se onemogućava nesmetano širenje toplote po prostoru. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter