Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Opasni otpad

 
 
Opasni otpad u BiH

Nesagledive posledice od dejstva opasnog otpada, o kojima, čini se, i ne razmišljamo, polahko, ali sigurno, uništavaju uslove za normalan život. BiH kao da i ne razmišlja o zbrinjavanju opasnog otpada, jer nema uslova za to.


Šta sve spada u opasni otpad, možemo i sami naslutiti, ali kuda s njim, ne znamo odgovor ili, bolje rečeno, za sada za nas odgovora nema.

Nevjerovatan podatak za našu zemlju u razvoju, da troškovi oko dokumentacije i prevoza jednog kamiona opasnog otpada iz Srbije u CH radi njegovog pravilnog zbrinjavanja iznose 60000€, govori da su nam vezane ruke na putu u propast. Naš opasni otpad (toliko „opasan“ i (zlo)upotrebljavan da smo zanemarili njegovo osnovno svojstvo) završava na divljim deponijama, gdje i sav drugi „neopasni“ komunalni otpad i zajednički ugrožavaju okolinu. A šta ljudi misle o okolini? Okolina, kao izdvojena cjelina na koju se može bezgranično negativno uticati ili kao nerazdvojivi dio života, od kojeg itekako ovise?

Šta spada u opasni otpad?

Opasni otpad je svaki otpad koji će nekom od osobina (zapaljivost, eksplozivnost, toksičnost, nadražljivost, infektivnost...) ugroziti život čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Sve je više vrsta takvog otpada i sve je šira njihova primjena. Skoro da nema oblasti života koja ne koristi takve proizvode u, naizgled bezazlene svrhe i situacije, ne razmišljajući o njihovoj štetnosti.



Proizvodi ga industrija, imamo ga akumuliranog nakon dugogodišnjeg rata i poslijeratnog perioda (samo medicinskog oko 1000 t), stvaramo ga i dalje (oko 31000-34000 t godišnje, dok se u svijetu stvara oko 400 miliona t), strahujemo od njega svakodnevno (primjer su mine, kojih je preko 18000 – preko 74% u Federaciji BiH i ilegalne deponije i njihov dalji uvoz), a ne znamo ga uništiti bezopasno po okolinu.

Postoje doduše pozitivni primjeri tretmana medicinskog otpada u Mostaru, Sarajevu i Doboju, koji su itekako vrijedni pomena, ali tako zanemarljivi, s obzirom na postojeće količine.

Ne trebamo misliti kako samo industrija stvara opasni otpad. Problematičnog kućnog otpada ima i previše, a to su; baterije, lijekovi, boje, lakovi, rastvarači, filmovi, kozmetika, hemikalije za čiščenje, pesticidi, pepeo iz spaliona, mulj iz galvanske industrije, Pb-akumulatori, rastvori...

Dug je, na žalost, niz ovih produkata, a svi idu istim putem, do sličnih deponija. Djelujući sa ostalim otpadom u deponiji, opasni otpad se rastvara, reaguje i prolazi do podzemnih voda, gdje truje jedine izvore pitke vode i onemogućuje život.

Šta učiniti sa opasnim otpadom?

U svijetu se takav otpad neutrališe i spaljuje. Metode takvog načina zbrinjavanja su, naravno, veoma skupe a, za bosanski džep, nezamislive. Ali, ima nešto što možemo učiniti. To je preventivno djelovanje, odnosno, izbjegavanje stvaranja takve vrste otpada.

Ako organski otpad kompostiramo, izbjeći ćemo upotrebu pesticida, koji su neoprostiva greška čovječanstva u vječitoj utrci „što više, što veće, što bolje(?)“. Ako se prije kupovine i upotrebe bilo kog proizvoda koji je potencijalni opasni otpad, upitamo, možemo li bez njega, jer, to nas truje, ako ćemo iskreno, shvatili bismo da bez toga i možemo i morali bismo, želimo li opstati.

U svijetu danas postoje razne metode zbrinjavanja opasnog otpada, a to su uglavnom:
fizičko- hemijske, termičke i deponovanje. U Švicarskoj se 1/3 ovog otpada iskoristi, 1/3 spal 1/3 deponuje. Deponovanje se često vrši u rudnicima kamene soli jer su vodonepropusni i toplotne provodljivosti.

Mi zapravo u BiH i ne znamo u kojim količinama stvaramo ovaj otpad. Ali, stručne procjene su da ga ima oko 76 000 m3 godišnje. Samo medicinskog otpada stvara se oko 1-5 m3 dnevno po opštini, te bolničkog oko 5-17 m3 na dan.

Mogu li ovakvi podaci podstaći naše ljude da manje koriste opasne proizvode? Nemamo načina da ih pravilno zbrinemo, ali imamo, nadam se, makar trun svijesti, iskrenosti, čovjekoljublja, te s tim u srcu, možemo korigovati naše potrošačke želje. Produžićemo vijek našoj planeti, ostaviti djeci pitku vodu i mjesto za igru. Možda je ovo pomalo dosadna, te zato i podcijenjena rečenica, ali ujedno i vapaj i molba da se učini nešto korisno po okoliš.

Broj posjeta: 385.451
Danas: 201

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Istraživanja pokazuju da 100 mm (100 mm3/mm2) vode u dobrom šumskom tlu ponire za 1-2 minute a na pašnjaku to traje 1-5 sati. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter