Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Potrošnja vode

 
 
Trend porasta potreba za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas je naglašen. U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.
 
Posebno je zabrinjavajuća okolnost što je evidentan trend smanjivanja raspoloživih zaliha vode po stanovniku na svim kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja količine vodnih resursa jer je ona konstantna, nego je posljedica porasta broja stanovnika, klimatskih promjena, velikih gradova i sve većeg zagađivanja, posebno površinskih voda.

Prema prognozama do 2025 godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjećat će nestašicu vode.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 miliona ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno čiste vode za piće (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). Čiste vode je sve manje i ona je sve skuplja.

Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 l/stanovniku/dan pitke vode. U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 l/s/d (Birmingen 655, Moskva 600, Oslo 593). S druge strane, u nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 l vode na dan. To je ista ona količina koju mi potrošimo spiranjem WC školjke samo jednim pritiskom na vodokotlić.

Jedno prosječno evropsko domaćinstvo potroši oko 180 l/s/d. Kako se tih 180 l troši, u prosjeku, prikazano je na slijedećoj slici.


Koliko se vode potroši za proizvodnju?

Ako u ukupnu količinu vode uračunamo potrošnja vode od uzgoja sirovine pa do gotovog produkta.

jedna limenka - 40 l 1 litar piva - 20 l
1 kg krompira - 500 l 1 l soka - 1200 l
1 kg riže - 1900 l 1 kg pileline - 3500 l
farmerke - 8000 l 1 kg govedine -100000 l

Zabrinjavajuće informacije o vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima
  1. 1,1 milijarda ljudi, tj. jedna šetina svjetske populacije, nema pristup čistoj vodi.
  2. 2,4 milijarde ljudi na svijetu, to je oko 2/5 svjetske populacije, nemaju adekvatne sanitarne uslove.
  3. 2,2 milijarde ljudi, većinom djeca, u zemljama u razvoju, umiru svake godine od bolesti koje su uzrokovane neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima, te nedostatkom čiste vode.
  4. Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog nedostatka čiste vode, neadekvatnih sanitarnih i higijenskih uslova. To je kao da se svaki dan 20 džambo jetova (aviona) sruši.
  5. Jednu polovinu svih bolničkih kreveta u svijetu zauzimaju bolesnici koji boluju od bolesti "iz vode".
  6. 200 miliona ljudi na svijetu je inficirano schistosomiasis-om, od čega 20 miliona pati od teških posljedica. Ta bolest se danas može naći u 74 zemlje svijeta. Naučne studije pokazuju da se zaraze smanjuju za 77%, ako su riješeni problemi sanitarija i vode.
  7. Prosječna dužina koju prepješače žene u Aziji i Africi, da bi sakupile vodu, je 6km.
  8. Težina tereta koji nose u rukama je 20kg (maksimum za avionski prtljag).
  9. U zemljama u razvoju jedna osoba, u prosjeku, potroši 10l vode na dan. 
  10. U Velikoj Britaniji jedna osoba u prosjeku potroši 135l vode na dan.
  11. Kada jednom pustite vodu iz vodokotlića potrošite toliko vode koliko jedna prosječna osoba, u zemljama u razvoju, na dan potroši za piće, pranje, kuhanje i čišćenje.
  12. Usporedba cijena:
    • U Evropi se 11 milijardi $ svake godine potroši na sladoled,
    • U SAD-u i Evropi se 17 milijardi $ potroši na hranu za kućne ljubimce, 
    • U Evropi se 105 milijardi $ godišnje potroši na alkoholna pića,

      To je desetostruki iznos novca sa kojim se može obezbijediti adekvatna voda, sanitarni i higijenski uslovi za sve.
       
  13. U zadnjih 10 godina je diareja ubila više djece nego svi oružani sukobi koji su se desili poslije Drugog svjetskog rata.
  14. U Kini, Indiji i Indoneziji je duplo više ljudi umrlo od diareje, nego od HIV-a/ ADIS-a.
  15. 1998. godine u Africi je 308 000 ljudi umrlo u ratu, a više od 2 miliona (šest puta više) je umrlo od diareje.
  16. Stanovnici Kiberije, siromašna četvrt kod Nairobija, Kenija, plaćaju pet puta višu cijenu za vodu nego stanovnici Amerike. 
  17. 25% stanovnika gradova u zemljama u razvoju koriste vodu koju prodavači prodaju po značajno višoj cijeni od cijene vode gradskog vodovoda.
  18. Predviđanja za 2025. godinu pokazuju da će broj stanovnika u gradvima, u zemalja u kojima nema dovoljno vode, porasti na 3 milijarde. Danas 470 miliona ljudi živi u takvim regionima.
  19. Samo pranje ruku sapunom i vodom smanjuje diarejna oboljenja za jednu trećinu.
  20. Nakon «Inicijative za pranje ruku» u Guatemali 1998. godine, bilo je 322000 manje oboljelih od diareje godišnje, a prije te inicijative bilo je 1,5 miliona oboljele djece.
  21. U Zambiji, jedno od petoro djece umre prije svog petog rođendana. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji manje od 1% djece ne napuni pet godina.
  22. Tokom jednog istraživanja u Karachi došlo se do saznanja, da se u područjima bez adekvatnih sanitarnih uslova i edukacije o higijeni, troši šest puta više novca na medicinske tretmane, nego na područjima koja imaju adekvatnu sanitaciju i higijenu.
  23. Bolesti koje potiču iz vode (kombinacija nedostatka čiste vode i neadekvatne sanitacije) koštaju Indiju 73 miliona radnih dana godišnje. A u epidemiji kolere u Peruu ranih 90-ih, izgubljena je 1 milijarda $ u turizmu i izvozu za samo 10 sedmica.
  24. Provjerom kvaliteta vode i korištenjem kvalitetne vode, smanjuju se diarejna oboljenja kod djece za 15-20%; bolja higijena (pranje ruku i sigurna priprema hrane) smanjuju ih za 35%, a adekvatno zbrinjavanje dječijeg izmeta, smanjuje ih za skoro 40%.
  25. 1,5 milijardi ljudi inficirano je crvima, koji potiču iz izmeta i urina koji se nalazi u njihovoj okolini. Ove infekcije se mogu kontrolirati i smanjiti boljim sanitarnim i higijenskim uslovima, kao i sigurnim pristupom vodi. Ovi paraziti mogu uzrokovati pothranjenost, anemiju ili poremećaj u rastu, zavisno od stepena inficiranosti.
  26. Po istraživanjima, na diareju, tuberkulozu i malariju, otpada 20% od svih svjetskih bolesti, a na njih se troši manje od 1% iz svih javnih i privatnih zdravstvenih fondova.
  27. Ekološka sanitacija je jedna opcija koju koriste stanovnici Kine, Meksika i Vijatnama. Izmet sadrži značajne hranjive materije. Mi proizvodimo oko 4,56 kg nitrogena, 0,55 kg fosfora i 1,28 kg kalijuma po osobi godišnje putem urina i izmeta. To je dovoljno da se proizvedu dovoljne količine kukuruza i pšenice za čitavu godinu za jednu osobu.
  28. Jedan gram izmeta može imati 10000000 virusa, 1000000 bakterija, 1000 ćelija parazita i 100 jaja od parazita.

Broj posjeta: 434.653
Danas: 85

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Prazan zamrzivač troši više energije nego pun. Ako nedostaje hrane onda se prazni prostor može dopunite stiroporom. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter