Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Uticaj Å¡uma na vode

 
 
Uticaj šuma na režim voda u jednom slivu

Nikakva vještački napravljena fabrika vode ne može zamijeniti šumski izvor iznad koga nema nikakvih zagađivača, nego samo netaknuta priroda sa obiljem zdravih stabala, grmlja i prizemne flore.

Šuma smanjuje površinsko oticanje vode

Istraživanja u Švicarskoj i Americi dokazala su da iz šumovitih područja otiče prosječno 5% manje vode nego iz nešumovitog, jer su u šumi gubici veći zbog jačeg isparavanja (evaporacije) i jače transpiracije šumskih biljaka.

Već tanak sloj šumske prostirke debljine svega 15 mm znatno smanjuje površinsko oticanje vode.

U humidnim (vlažnim) klimatskim područjima, dobra mješovita šuma potroši za transpiraciju godišnje 200 do 300 mm padavina. U vrhovima i granju smrekovih i jelovih šuma zadrži se 19%, u borovim 27%, u bukovim 5% cjelokupnih padavina, što u prosjeku iznosi 15% od ukupnih padavina. Ova voda i ne dopre do tla, nego se isparava direktno sa drveća.

U aridnim (sušnim) klimatskim područjima gubici vode zbog isparavanja iznose čak i 80-90% ukupnih padavina, tako da oticanje iznosi svega 10-20%.

Intercepcija i evaporacija oduzimaju znatan dio oborina (Intercepcija je pojava koja nastaje kada padavine dospiju na površinu lišća drveća, ali i nižih biljaka. Jedna količina biva usvojena i odmah izgubljena u obliku vodene pare. Evaporacija je isparavanje sa površine šumske zemlje), te na taj način umanjuju količinu vode koja dospijeva do zemljišta. S druge strane, intezivno prisustvo korijenja u zemljištu, u vrlo kratkom roku potpomaže da kroz njega prođe velika količina padavina. Na ovaj način biva usporena ili onemogućena pojava kriznih situacija usljed velikih voda.

Šuma omogućava dobro poniranje padavina i sprečava nastajanje bujica

Šumska zemljišta su mnogo propustljivija za poniranje vode (bez obzira na geološku podlogu) nego li poljoprivredna zemljišta. Sposobnost šumskih ekosistema da zadržavaju što više vode u svojoj unutrašnjosti, temelji se na osobenosti prirodno nastalih šumskih zemljišta da imaju znatno više šupljina nego zemljišta koja se nalaze van njih. Na ovaj način se u šumskom zemljištu formira čitav kompleks međusobno povezanih kanala, koji imaju sposobnost da se u njima sakupljaju i zadržavaju velike količine vode, kroz koje se voda može i kretati.

Kroz aktivnost životinja koje borave u šumskom zemljištu i korjenovog sistema formira se vrlo dobar sistem za provjetravanje. Ova rastresitost šumskog zemljišta ima za posljedicu da vrlo velike količine tekuće vode budu usvojene u tom sistemu. Prisustvo šumske stelje ispod stabala, kao i mnogobrojne pore i sitni kanalići u zemljištu, omogućavaju prodiranje padavina u unutrašnjost, kao i primanje vode koja dospije iznenadnim ljetnim pljuskovima, i baš zbog te i takve strukture šumsko zemljište ima veću sposobnost usvajanja od okolnih livada i pašnjaka.

Uporedimo li šumu i pašnjak, vidimo da šumsko zemljište propušta 10-30, pa čak i 50% više vode nego pašnjak, jer pašnjak formira plitak i vrlo gust splet tankih žilica koje jako otežavaju poniranje vode u zemlju. Istraživanja pokazuju da 100 mm vode u dobrom šumskom tlu ponire za 1-2 minute a na pašnjaku to traje 1-5 sati.

Treba imati na umu da samo dobro njegovane šume imaju tako veliku propustljivost, dok zapuštene i prekomjerno iskorišćavane šume gube ove osobine i za obnovu svoje rahlosti i propustljivosti trebaju čitave decenije.

Šume imaju važnu ulogu u sprečavanju nastajanja bujica. Činjenice govore da slivna područja obrasla šumom imaju 30-50% niže vodostaje, nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom.

Šuma sprečava eroziju zemljišta

Šume značajno smanjuju i usporavaju eroziju svojim krošnjama, granama, korjenovim sistemom i opalim lišćem. Usljed erozivnih procesa izazvanih vodom i vjetrom, na našoj planeti se zauvijek izgubi oko 10 miliona hektara zemljišta ili oko dvije površine BiH.

U slivovima sa visokim i strmim planinskim predjelima, koji su pod šumom, ne samo da se sprečava odnošenje erozionog materijala sa tih površina, nego šuma zadržava produkte erozije koji dolaze sa položaja iznad prirodne granice vegetacije, gdje je zemljište golo i nema uvjeta da se zadrže produkti erozionih procesa.

U slijedećim tabelama se može vidjeti uticaj nagiba terena i vrste kulture na eroziju i zavisnost između oticanja vode i erozije.

Sa povećanjem pada terena na otvorenim zemljištima, erozija se jako pojačava, dok na površinama pod šumom, erozija je mala.

Istraživanja su također vršena u Americi na odnos između oticanja vode i erozije.

Uočljivo je iz ovoga da obrada zemljišta i ispaša na strmim terenima itekako štetno utiče na površinsko oticanje vode i erodiranje tla i kako šumski pokrivač ima uticaj na vezanje tla.

Usljed krčenja šuma i izostanka vjetrobranih pojaseva, tridesetih godina prošlog vijeka je na nekim područjima Kanade u jednoj godini ispuhan sloj zemlje od 60 cm.

Zastrašujući je podatak da u okolici Sarajeva postoji oko 70 klizišta. U BiH je u 1998. godini oko 89% površine bilo zahvaćeno različitim intenzitetom i oblikom erozije, a od toga je 10% odnosno 5155 km2 pod uticajem vrlo jake erozije.

Šuma – najbolji i najjeftiniji filter za dobivanje pitke vode

Šumski pokrov je svojevrstan sunđer koji upija oborinske vode, a koje se kasnije javljaju kao izvor pitke – filtrirane vode.

Pogledjamo kako neke vrste lišća mogu upiti vode.
  • 1 m3 bukovo lišće upije 176 litara vode
  • 1 m3 iglice smrče upije 248 litara vode
  • 1 m3 iglice običnog bora upije 160 litara vode
Šume posjeduju tu osobinu da, propuštajući oborine kroz zemljišne slojeve, prečišćavaju vodu. U kojoj mjeri šuma može uticati na čistoću vode, najbolji je primjer grada Frankfurta na Majni u Njemačkoj i Bazela u Švicarskoj. Vodu iz rijeke ili indusrtijsku vodu predhodno steriliziraju i sistemom cijevi i pumpnih uređaja odvode u šumu. Tu voda ponire u tlo i miješa se sa podzemnom vodom. Ponirući kroz šumsko tlo, voda se filtrira, prećišćava i kada dođe u kontakt sa podzemnom vodom, ima istu temperaturu, ukus i čistoću kao podzemna voda.
 
Prečišćavanje rijeke Rajne u šumi u Baselu (Švicarska)

Ilustrativan je podatak da je pedesetih godina prošlog stoljeća usljed požara na Romaniji, koji je zahvatio površinu od 6000 hektara, nakon izvjesnog vremena presušilo 55 izvora.

Broj posjeta: 405.745
Danas: 544

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


U Kini, Indiji i Indoneziji je duplo više ljudi umrlo od diareje, nego od HIV-a/ ADIS-a. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter