Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Toplotni mostovi i vlaga

 
 
Toplotni most je manje područje u vanjskom grijanom dijelu zgrade kroz koje je toplotni tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevinskog dijela. Zbog smanjenog otpora toplotnoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije, temperatura unutrašnje površine pregrade na toplotnom mostu manja je nego na ostaloj površini, što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare, te pojave plijesni.

Vlaga u vazduhu je posledica disanja, kuhanja, kupanja, sušenja rublja, zalijevanja cvijeća.
 

Toplotni mostovi se najčešće javljaju kao posledica neizoliranih temelja, na vertikalnim i horizontalnim betonskim vezama, balkonima, isturenim dijelovima i spoju stepenica sa zgradom, oko prozora (roletne, špalete, police), dimnjaka, ventilacija, usljed nekvalitetno izrađene vanjske ili unutrašnje termoizolacije vanjskih zidova i na spoju krovne i zidne termoizolacije.

Kako da uklonimo posljedice toplotnih mostova (bez sanacije)

U slučaju da toplotni most ne saniramo, moguće je posledice smanjiti bez troškova i to na slijedeći način:
  • relativna i apsolutna vlaga u prostorijama neka bude što niža. Eliminišimo sve izvore vlage (sušenje rublja, cvijeće, intenzivno tuširanje, kuhanje sa puno pare, itd.),
  • obrada unutrašnjih dijelova vanjskih zidova neka bude od materijala koji su prozračni i onemogućavaju pojavu plijesni. To su materijali (žbuka, krečenje) na bazi kreča. Prije krečenja moramo očistiti plijesan i površine obraditi sa fungicidima,
  • ispred svih toplotnih mostova moramo odmaknuti namještaj da vazduh može kružiti,
  • obezbijedimo svakodnevno zimsko provjetravanje svih prostora u stanu 1 – 3 puta u trajanju od 2 – 4 minute.
Postavljanjem kvalitetne toplotne izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu problema vezanih za toplotne mostove. Pozicija prozora u zidu i kvalitetno postavljanje izolacije oko prozora također igra važnu ulogu u izbjegavanju toplotnih mostova. 
 
Problemi uslijed postojanja toplotnih mostova u prostoru
 
PROVJETRAVANJE I VLAGA
 
Nastajanje i širenje vlage

Najčešći izvori vlage u stanu su:
  • Vodena para nastala pri kuhanju, tuširanju / kupanju, sušenju veša.
  • Disanje i izdvajanje vode (vlage) od ljudi, životinja i biljaka.
Apsorbovanje vlage u zraku:

Vodena para se izdvaja u vazdušni prostor i postaje nevidljiva. Topli zrak može da primi više vlage nego hladni.

Vlaga će ispariti izmjenom vazduha

U svakoj zgradi i kod dobre toplotne izolacije dolazi do stalne izmjene zraka kroz male pukotine. Čak i kod zatvorenih prozora u toku jednog do četiri sata zrak u prostoriji se zamijeni friškim zrakom. Istovremeno difundira (prolazi) vodena para kroz pore vanjskih zidova.
 
Stvaranje kondenzata (kondenzovane vode)

Topli zrak sadrži više vlage nego hladni zrak. Ako se topli zrak ohladi, on izdvaja vodu kondenzovanjem. Iz tog razloga npr. zimi orose hladna prozorska stakla.
 
Kondenzovana voda na prozorskim staklima

U nedovoljno toplotno izoliranim zgradama vanjski su zidovi prilično hladniji nego zrak u prostoriji; na hladnoj površini zrak se hladi, te se tako može stvoriti kondenzovana voda. Snižavanjem temperature u prostoriji ta se pojava još pojačava.
 


Kondenzacija na hladnim zidovima
 
Posljedice kondenzacije

U vlažnim prostorijama može posebno lako da se stvori kondenzat. Kao posljedica toga nastaju sivi ćoškovi, jer se zakači prašina, plijesan i neugodni mirisi, a tapete se odlijepe.

Kondenzacija nastaje prije svega na vanjskim zidovima: duž poda i plafona, kao i u ćoškovima (toplotni most).

Kretanje zraka je ograničeno (usporeno) namještajem, slikama, i dr., čime mogu nastati iste štete.

Svi građevinski materijali su manje ili više porozni. Vodena para prodire kroz te pore i kondenzuje se čim je prejako ohlađena, čime mogu da nastanu građevinske štete na većim površinama.
 
Djelovati tamo gdje nastaje vlaga

Poklopac na tavi štiti od prevelikog izdvajanja pare i duplo štedi energiju.

Ako se u kuhinji širi manje vodenen pare, to s jedne strane znači manju potrošnju energije za kuhanje, a s druge strane, ne mora se prevelika količina pare odvoditi provjetravanjem.
 

Ugroženi prostori, ugrožena mjesta i kondenzacija na vanjskim zidovima.

Sa aspiratorom za odvod pare mogu se vodena para i loši mirisi ciljano odstraniti u određenom smjeru. Zatvaranjem kuhinjskih vrata može se izbjeći raspoređivanje pare po cijelom stanu; ona se može odvesti direktno napolje.

U pregrijanim prostorijama vazduh se isušuje. Snižavanje temperature zraka često više doprinosi nego ovlaživač zraka.

Nakon tuširanja ili kupanja pri zatvorenim vratima, trebalo bi ventilator da bude uključen ili – ako postoji prozor – da se kratko provjetri.

Zbog opasnosti oštećenja objekta, ne bi se smio sušiti veš u stanu.
 
Mjesta gdje nastaje vlaga
 
Djelovati tamo gdje vlaga smeta

Kratkim temeljitim poprečnim provjetrvanjem može se odvesti prevelika vlaga a da se pri tome minimalno izgubi toplote. Takvo provjetravanje (2-3 puta dnevno) donosi puno više suhog vanjskog zraka u stan nego slabo, stalno provjetravanje i zbog toga odlučujuće doprinosi izbjegavanju šteta nastalih od vlage.
 

Na kritičnim mjestima može biti smanjena opasnost od oštećenja građevine (objekta) na taj način što se namještaj odmakne nekoliko centimetara od zida ili malo drugačije rasporedi u prostoru. U takvim prostorijama je redovno provjetravanje posebno važno.
 

Najbolje rješenje za izbjegavanje šteta nastalih od vlage jeste poboljšanje toplotne izolacije vanjskih zidova.
 

Broj posjeta: 399.156
Danas: 41

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Frižidere i zamrzivače treba postaviti na optimalnu temperaturu: frižider na 5°C, zamrzivač na –15°C. Na ovaj način izbjegavamo nepotrebne gubitke energije i štedimo novac. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter