Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Obnovljivi izvori

Globalno posmatrano može se reći da je u svojoj energetskoj istoriji svijet došao do kraja jedne epohe, kada nafta ne može biti osnova za planiranje budućeg razvoja i kada se postavlja pitanje – šta dalje?

Odgovor je u uvođenju novih izvora energije kao neodložne potrebe i poziv da se intenzivira rad na usavršvanju korištenja i pronalaženja novih - alternativnih izvora energije.

 

 

Svake godine svi ljudi svijeta potroše onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja (crna loptica). Sve svjetske rijeke daju količinu energije koja je jednaka količini energije koju svi ljudi svijeta potroše tokom jedne godine (tamno plavi krug), okeani daju duplo više energije (tirkizno plavi krug), iz geotermalnih izvora se može dobiti količina energije koja je pet puta veća od trenutne potrošnje energije (narandžasti krug), biogas i bioenergija mogu osigurati 20 puta više energije u odnosu na trenutnu potrošnju (smeđi krug), vjetar 200 puta veću količinu (svijetlo plavi krug) dok Sunce isija 2850 puta (žuti krug) više energije u odnosu na naše trenutne potrebe

Ovo su samo teoretske cifre, ali ako uzmemo u obzir tehnologije koje su nam na raspologanju danas i razuman iznos instalacija širom planete, mogli bismo dobiti skoro šest puta više energije iz obnovljivih izvora (tamno plavi, tirkizni, narandžasti, smeđi, svijetlo plavi i žuti pravougaonik) u odnosu na količinu energije koju trenutno koristimo. To znači da bi realno mogli izbjeći iskorištavanje fosilnih goriva i nuklearne energije te u isto vrijeme i dalje imati obilje energije.    

 

Obnovljivi izvori energije ne zagađuju okoliš u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, ali nisu ni oni svi potpuno čisti.

To se posebno odnosi na energiju dobivenu iz biomase koja kao i fosilna goriva prilikom sagorijevanja ispušta CO2.


Ako izuzmemo energiju vode glavni problemi kod obnovljivih izvora su cijena i mala količina dobivene energije. Potencijali obnovljivih izvora energije su veliki, ali trenutna tehnološka razvijenost ne dopušta nam oslanjanje samo na njih.

POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U BIH

Dva osnovna obnovljiva izvora energije Bosni i Hercegovini su energija vode za proizvodnju električne energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal se iskorištava uglavnom u velikim hidroelektranama od strane tri bosanske elektroprivrede dok korištenje biomase podrazumijeva tradicionalno iskorištavanje drveta kao čvrstog goriva u domaćinstvima i lokalnim kotlovnicamo bez ikakve kontrole i granica.

Energetski potencijali malih hidroelektrana BiH iznosi 1004,63MW snage i 3.520GWh električne energije godišnje što predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala BiH. Od toga je iskorišteno svega 1,59 snage, odnosno 2,44% električne energije u 8 izgrađenih od već izučenih 200 malih hidroelektrana.

BiH ima zavidne potencijale biomase čemu ide u prilog i činjenica da je oko 50% teritorije BiH je pokriveno šumama pri čemu ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi. Prema studiji koju je za Innotech HT GmbH, Berlin sproveo GTZ (Deutsche Gesselschaft für Tehnische Zusammenarbeit), neiskorišteni su potencijali rezidualnog drveta i drvnog otpada za 2003. godinu iznosli približno oko 1 milion m3/a što bi moglo osigurati toplotnu energiju za 130000 domaćinstava ili 300000 građana.

Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora su procijenjene na oko 33 MWth. Temperatura na lokacijama u Bosanskom Šamcu (85oC), Kaknju (54oC) i Sarajevu (58oC) je preniska za pokretanje proizvodnje električne energije što je glavni razlog zašto se ove rezerve uzimaju u razmatranje samo kada je u pitanju eksploatacija toplotne energije.

Teoretski potencijal solarne energije u BiH iznosi oko 74.65PWh što je 1.250 puta veća količina energije od ukupno potrebne primarne energije Federacije BiH u 2000. godini. Može se reći da BiH predstavlja jednu od povoljnijih lokacija u Evropi kada je radijacija sunčeve energije u pitanju. Prema dostupnim podacima sunce godišnje preda, na 1m2 horizontalne plohe, na sjeveru BiH oko 1.240 kWh energije, a na jugu zemlje oko 1.600 kWh energije.

U studiji sprovedenoj od strane GTZ-a se došlo do saznjanja da se 600MW električne energije može dobiti iz energije vjetra do 2010 uz uslov da se izgrade odgovarajuća postrojenja za korištenje energije vjetra (vjetrenjače). Mjerenja koja su vršena prije rata su pokazala je prosječna brzina vjetra na ruti Trebinje–Mostar-Bugojno oko 10m/s.

PROPISI U OBLASTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U BIH

2002. godine, vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Zakon o električnoj energiji FBiH koji definira i regulira:
  • Elektroenergetski sistem
  • Razvoj tržišta električne energije i institucija nadležnih za tržište
  • Opšte uslove opskrbe električnom energijom
  • Planiranje, izgradnju i održavanje elektroenergetskog sistema
  • Nadgledanje provođenja zakona relevantnih za elektroenergetiku
  • Ulogu proizvođača i kupaca električne energije
Zakon o koncesijama definira način i uslove pod kojima pravna osoba može dobiti koncesiju za upotrebu prirodnih dobara te proceduru raspisivanja natječaja za koncesije. Cilj ovog zakona je uspostava transparentnog i nediskriminirajućeg pravnog okvira za dobivanje koncesija za iskorištavanje prirodnih dobara Bosne i Hercegovine te poticanje stranih ulaganja na tom polju.

Paralelno sa aktivnostima Vlade, gotovo svi kantoni su donijeli slične zakone koji regulišu pitanja dodjele koncesije. Kako federalni zakon izradnju elektrana snage do 5 MW stavlja u nadležnost kantona, kantonalni zakoni sadrže članove koji regulišu pitanje izgradnje malih elektrana.

U 2004. godini vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je: Odluku o metodologiji za utvrđivanje otkupne cijene za električnu energiju proizvedenu u postrojenjima koja koriste obnovljive energetske izvore, snage do 5 MW.

Utoku je izrada nacrta Pravilnika o metodologiji i postupcima za priključak korisnika na prenosnu mrežu naponskog nivoa 400, 220 i 110 kV. Nacrt pravilnika priprema Državna regulatorna agencija za električnu energiju.

Takođe, u fazi izrade je i nacrt Pravilnika o metodologiji i postupcima za priključak korisnika na distributivnu mrežu naponskog nivoa ispod 110 kV. Nacrt pravilnika priprema Federalna regulatorna agencija za električnu energiju.

Broj posjeta: 385.449
Danas: 199

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Frižider treba odlediti barem 2 puta godišnje. 5mm leda povećava potrošnju električne energije za 30%. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter