Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Vjetar

Zamislite tek, šta bi sve bilo moguće kada bi čovjek mogao da ukroti snažne prirodne sile i da ih upotrijebi u korisne svrhe. U stvarnosti se ne možemo nadati, niti bismo trebali, naprimjer kroćenju uragana. Ali prirodne sile ipak donekle možemo iskoristiti.

Energija vjetra koja ima veliki potencijal u savremenom dobu su ukrotile velike vjetrenjače koje proizvode električnu energiju. Ako se postave jedna do druge, vjetrenjače mogu dovesti do maksimuma proizvodnju energije iz vjetra, na područjima gdje vjetar dostiže velike brzine. Svako ko je prolazio kroz Njemačku zna kakav prizor u roku od samo sat vremena pružaju stotine vjetrenjača, a iz perspektive ekologa taj pogled zna biti posebno lijep.

Ekolozi na vjetrenjače gledaju kao na ostvarene primjere koriđtenja potencijala energije vjetra. Teoretski potencijal je oko dvjesto puta veći od onog koji se koristi na našoj planeti, dok je realistični tehnički potencijal barem polovina od onoga koji nam je potreban. 

 

Tehnologija se na ovom polju razvila do tog stepena da smo ponovo u stanju da se vratimo energiji mora i vjetra. Umjesto da samo plove okeanima, države poput Danske i Nizozemske postavljaju farme vjetrenjača na priobalna područja, koriteći energetske potencijale koji su dugo bile ignorirani, a istovremeno umanjujući ovisnost o stranim energetskim zalihama i boreći se protiv klimatskih promjena.

Na primjer, životni vijek vjetrenjače, visoke 67 m i kapaciteta 1,5 MW je dvadesetak godina. U tom vremenskom periodu jedna turbina može da proizvede 76 miliona kWh, što je jednako uštedi oko 84 hiljade tona lignita koji bi bio spaljen. Kada bi se količina ušteđenog uglja zamjenjena ergijom vjetra u vidu gomile postavila pored turbine, bila bi skoro iste visine (oko 50 m), a čak i šireg promjera (oko 80 m). Ovakve uštede uglja će imati veoma pozitivan učinak na okoliš i klimatske promjene, ali je značaj ovih ušteda još i veći s obzirom na to da ovi statistički podaci važe za samo jednu turbinu!

 

Poput ostalih oblika obnovljive energije, ni energija vjetra nije savršena. Prvobitne turbine su pravile previše buke ili se smatralo da kvare estetski dojam krajolika. Očigledno su obje ove primjedbe prilično tvrdokorne, jer bi vlasnik turbina na oba “problema“ gledao kao na dokaz da on ili ona profitira time što pomaže okolišu i što se bori protiv globalnog zagrijavanja.

Ali mora se izaći na kraj i sa većim poteškoćama. Bilo je problema sa tzv.udarima ptica, gdje su ptice ginule udarajući u turbine ili od njene lopatice. Dok je to validan argument, stručnjaci udare ptica o turbine smatraju prilično rijetkim slučajem, a ostale visinske prepreke (strujne žice, građevine, itd.) predstavljaju čak i veću prijetnju, te ispitivanja pokazuju da priobalne farme vjetrenjača čak i manje utiču na živote ptica, naročito kada su smještene van poznatih putanja selidbe ovih životinja.

U svakom slučaju, svi navedeni elementi (buka, krajolik i udari ptica) su manje više upraviteljsko menadžerski poslovi. Potrebno je naći odgovarajuće lokacije i sprovesti detaljne procjene o sveukupnom uticaju prije no što se jedna turbina vjetra ili farma vjetra izgradi. Praćenjem propisa i uzimanjem u obzir uticaja na lokalno stanovništvo i ekologiju, energija vjetra narednih godina može postati jedna od najvažnijih industrija, čak i u BiH.

 

Jedan od načina na koji energija vjetra u BiH može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena


Broj posjeta: 419.736
Danas: 127

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Prilikom pranja zubi i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče, možemo uštedjeti do 40 litara vode svaki put. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter