Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Voda

 
 
MALE HIDROELEKTRANE

Male hidroelektrane su hidroenergetski sistemi manjih snaga, uglavnom izgrađeni na manjim vodotocima, odnosno na manjim rijekama, potocima, raznim kanalima pa čak i vodoopskrbnim sistemima.

Osnovni način podjele malih hidroelektrana je prema: snazi, padu (pritisku), načinu iskorištavanja, smještaju pregradka za mašinu, načinu rada.

Jedna od najčešćih podjela malih hidroelektrana unutar EU je podjela prema snazi na:
  • Mikrohidroelektrane, snage do 50 kW specifične cijene između 1.250 - 2.500 €/kW, što je granična isplativost za porodične male hidroelektrane,
  • Minihidroelektrane, snage 50 - 500 kW i specifične cijene između 500 - 1.250 €/kW , što je dobra isplativost; te
  • Male hidroelektrane, snage 500 - 5.000 kW i specifične cijene između 250 - 625 €/kW, što je visoka isplativost.
Prema padu vodotoka (pritisku), odnosno prema visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode, male HE se dijele na:
  • niskotlačne, s padom između 1,5 - 20 metara
  • srednjotlačne, s padom između 20 - 100 metara i
  • visokotlačne, s padom od 100 metara i više
Kao i velike HE i male HE se prema načinu iskorištavanja voda dijele na:
  • protočne, bez akumulacijskog bazena i
  • akumulacijske, s prirodnim ili umjetnim akumulacijskim bazenom.
Svi dijelovi male hidroelektrane mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:
  • građevinski dijelovi koji obuhvaćaju branu, zahvat, dovodni kanal (derivacijski ili tlačni cjevovodi, strojarnice i odvodni kanali);
  • hidrotehnički dijelovi koji sadrže zapornice, rešetke, pjeskolove, predturbinske zatvarače i izlazne dijelove turbine; te
  • elektromašinski dijelovi sa turbinama, multiplikatorima, generatorom, transformatorom, regulacijskim dijelom, zaštitnim dijelovima i spojem na elektroenergetski sistem.
Govoreći o hidroenergiji kao obnovljivom izvoru u užem se smislu misli samo na male hidroelektrane. Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema većih štetnih uticaja na životnu sredinu. Međutim, kao što je poznato velike hidroelektrane mogu da naprave veliku štetu na velikim vodotocima, dok male hidroelektrane mogu napraviti štetu manjim vodotocima a pogotovo ako se na jednom manjem vodotoku nalazi više malih hidroelektrana. Da bi se izbjegli štetni uticaji, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pažnju treba posvetiti:
  • adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana
  • protoku vode
  • riziku od pogrešnog upravljanja vodenim resursima
  • nedostatku biološkog minimuma količine vode
  • uticaju na floru i faunu
Energetski potencijali malih hidroelektrana BiH iznosi 1004,63 MW snage i 3.520 GWh električne energije godišnje što predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala BiH. Od toga je iskorišteno svega 1,59 snage, odnosno 2,44% električne energije u 8 izgrađenih od već izučenih 200 malih hidroelektrana.

ENERGIJE IZ DUBINA OKEANA

Pretvaranje toplotne energije okeana (Ocean thermal energy conversion - OTEC) je metoda generiranja električne energije koja iskorištava temperaturnu razliku koja postoji između plitkih i dubokih voda okeana.

Sunce kontinuirano grije površine oceana koji pokrivaju oko 70% površine Zemlje i time se stvara znatna temperaturna razlika između površinskih voda i dubokih voda, a ta temperaturna razlika potencijalno se može iskoristiti za generiranje ogromnih količina električne energije, a da se tim postupkom ne zagađuje okolina niti se ispuštaju opasni staklenički plinovi.

Tople površinske vode i hladne duboke vode rezultat su okeanskih struja kojima se voda grije u dijelovima oceana blizu ekvatora, a hladi se u blizini sjevernog pola i ta hladna voda struji po dnu oceana prema ekvatoru.

Sam princip generiranja električne energije je vrlo jednostavan. Topla površinska voda koristi se za grijanje tekućine koja ima nisku temperaturu vrelišta (npr. propan), stvorena para pokreće turbine generatora električne energije, a nakon toga se ta para hladi hladnom vodom iz dubine oceana i time se pretvara natrag u tekuće stanje.

Ukupna količina energije koja se može dobiti iskorištavanjem ovog načina pretvorbe energije je jedan do dva reda veličine veća od ostalih metoda iskorištavanja energije okeana, kao što je na primjer iskorištavanje energije valova ili iskorištavanje energije plime i oseke.

Veliki problem kod iskorištavanja ovog oblika energije je skupa oprema i mala ukupna efikasnost procesa. Efikasnost je zbog male temperaturne razlike 1-3%.

Glavna prednost procesa je ekološka čistoća dobivanja energije i ogromne zalihe te energije koja bi se mogla iskoristiti.

Više o temi na: www.our-energy.com

Broj posjeta: 385.451
Danas: 201

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Adekvatnom izoliranjem vanjskog zida stambenog objekta mogu se ostvariti značajne uštede toplotne energije i novca. Npr. gubici neizoliranog zida od opeke debljine 19cm iznose 134kWh/m2. Isti zida sa izolacijom od 10cm ima gubitke od 26kWh/m2. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter