Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Biogas

 
 
Metanske bakterije nastanjivale su Zemlju još u doba kada atmosfera nije sadržavala kisik – prije otprilike 3,5 milijarde godina. Ti organizmi ne mogu koristiti kisik, jer na njih ima toksično djelovanje. Stoga, u današnjoj atmosferi ove bakterije mogu preživjeti jedino na mjestima gdje nema zraka ili na mjestima gdje je potrošnja kisika puno brža od njegovog nastajanja, kao što su duboke močvare, donji organski slojevi dubokih jezera i probavni trakt ljudi i životinja. Ipak, i u umjetnim spremnicima, tzv. fermenterima, mogu se održavati anaerobni uvjeti.

Najznačajniji predstavnici metanskih bakterija su methanobacterium formicicum, methanobacterium bryantii, methanobrevibacter arboriphilus, methanobacterium mobile, methanospirillum hungatei, methanosarcina barkeri, methanococcus mazei, methanococcus vanielii, methanococcus voltae, methanothrix soehngeni. Metabolizam bakterija odgovoran je za raspadanje (truljenje) organskih tvari. Anaerobna fermentacija općenito se zbiva u tri faze, pri čemu su aktivne različite bakterije:
 
  • faza hidrolize (fermentativna bakterija razgrađuje biopolimere u masne kiseline, vodik H2 i ugljični dioksid CO2),
  • kisela faza (acetogene bakterije razgrađuju masne kiseline pri čemu nastaju acetatne (octene) kiseline),
  • faza metana (metanske bakterije razgrađuju acetatne kiseline pri čemu nastaje metan CH4 i ugljični dioksid CO2).

U postrojenju za proizvodnju bioplina sve tri faze odvijaju se istovremeno, a izuzetno je
bitna ravnoteža svih faza, u smislu biohemijskih graničnih uslova.

Općenito, svi organski materijali podložni su fermentaciji. S tehničkog odnosno energetskog gledišta, najvažniji organski materijali su:
 
  • komunalne otpadne vode i kruti otpad (razgradnja prije odlaganja),
  • poljoprivredni otpad (životinjsko gnojivo, biljni ostaci),
  • industrijski organski otpad (kemijska industrija, prehrambena industrija),
  • otpaci iz klaonica,
  • kuhinjski otpad (restorani) i
  • plantažno uzgojeno raslinje namijenjeno za iskorištavanje u energetske svrhe.

Biogas se može dobiti s odlagališta otpada. Kada se otpad razgrađuje oslobađa se gas metan. U odlagalište se postave cijevi te se metan može sakupljati. Zatim se gas spaljuje u termoelektrani kako bi se proizvela električna energija. Slična stvar može se napraviti u štalama farmi. Na farmama gdje se uzgaja mnogo stoke proizvodi se gnojivo (stajnjak). Kad se gnojivo (stajnjak) razgrađuje ono također ispušta gas metan slično kao i otpad. Taj se gas može spaljivati na samoj farmi te tako proizvoditi energiju potrebnu za rad farme. Izgradnja elektrane na biomasu košta oko 800-850 €/kW.

Korištenje biogasa kao goriva nije nepoznato u Bosni i Hercegovini i to ne samo kao koncept. P.D. “Dr. Mujbegović” iz Modriče je 1988. godine, uz stručnu pomoć UPI Investa Sarajevo, instaliralo postrojenje za preradu stajnjaka na svojoj farmi muznih krava. I u ovom projektu je idejni začetnik bio rahmetli ing. Osman Pirija. Postrojenje je koristilo izraelsku tehnologiju termofilne digestije (radna temperatura procesa viša od 50°C), a biogas je bio sporedni proizvod - ova tehnologija je omogućavala proizvodnju visokovrijednog komposta kao primarnog proizvoda.

Broj posjeta: 399.156
Danas: 41

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Ne treba postavljati frižider u blizini šporeta, kamina, grijača i radijatora. Postavljanje frižidera u blizini izvora toplote dovodi do veće potrošnje električne energije. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter