Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Neobnovljivi izvori

 
 
Glavni izvori energije u dvadesetom stoljeću su neobnovljivi izvori energije.

To su:
  • ugalj
  • nafta
  • prirodni plin
  • nuklearna energija
Ugalj, nafta i prirodni plin nazivaju se još i fosilna goriva.

Dva osnovna problema kod neobnovljivih izvora energije su da ih ima u ograničenim količinama i da zagađuju okoliš. Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina CO2 koji je staklenični plin. Najvjerojatnije je zbog toga došlo do globalnog porasta temperature na Zemlji.

Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu, ali tvari nastale kod nuklearne reakcije ostaju radioaktivne još godinama i trebaju biti uskladištene u posebnim prostorijama.
PROIZVODNJA – POTROŠNJA ENERGIJE

Ne postoji čarobni štapić za rješavanje energetskih problema. Ni jedan energetski izvor niti energetska strategija ne može riješiti svjetske energetske potrebe. Za to je potrebno snažno i održivo prisustvo nauke koja će strateški i efikasno upravljati svjetskim energetskim resursima, istraživati i razvijati programe koji obuhvataju sve raspoložive energetske opcije i tehnologije energetske efikasnosti.

Za pretvaranje energije iz primarnih nosilaca energije vrijede zakoni termodinamike, prema kojima energija ne može biti stvorena niti uništena, već samo može prelaziti sa jednog tijela na drugo i mijenjati svoj oblik.

Industrijska društva se koriste potencijalnom energijom, npr. gravitacionom energijom koju sadrži voda iz brane, hemijskom energijom sadržanom u fosilnim gorivima, nuklearnom energijom iz urana itd.

Da bi se potencijalna energija mogla iskoristiti mora se pretvoriti u drugi oblik obično uz pomoć toplotnih mašina npr. parna turbina u termoelektranama, benzinskih ili dizel motor u automobilima.

Korištenje hemijske energije iz uglja je najvažniji oblik pretvaranja usmjeren na proizvodnju električne energije, a termoelektrane su najveći potrošači uglja.

Tehnološki proces i struktura termoelektrane, prikazan na slici, obuhvata snadbijevanje ugljom, parni kotao, mehanički dio i dijelove za odvod toplote i gasova. U parnom kotlu se proizvodi para koja se u pregrijačima pare pregrijava na 500-600ºC, pod pritiskom od 90-100 bara. Pregrijana para prolazi kroz parnu mašinu i ekspandira. Tu se toplotna energija pretvara u kinetičku, a ova pokreće rotor generatora. Para koja izlazi iz turbine dolazi u kondenzator, hladi se i pretvara u vodu. Tako nastala voda dovodi se u kotao i ponovo se pretvara u paru. Gasovi iz ložišta kotla idu u filtere koji su smješteni ispod dimnjaka i kroz njih odlaze u atmosferu.

Prilikom izgaranja uglja u atmosferu se oslobađaju polutanti: CO, CO2,SO2, NO, NO2 kao i čestice prašine, koji štetno djeluju kako na zrak, vodu i tlo posebno na ljudski organizam.
 
 Termoelektrana na ugalj

Najbolja fosilna goriva proizvedu oko 40%, a ispuste oko 60% ulazne energije. Gubici odlaze u kondenzovanoj vodi, dimnim gasovima i drugim gubicima. Većina postrojenja na bazi fosilnih goriva su manje efikasnija sa iskorištenjem do 33%.

21. vijek je vijek borbe za energiju i hranu, jer broj ljudi na Zemlji stalno raste, do sada poznati fosilni izvori energije se iscrpljuju, a obradive zemlje za dobivanje hrane je manje. Energija je ključni faktor koji treba da održi ravnotežu na zemlji i omogući opstanak na njoj.

Prošlih dvadeset godina svjetska potrošnja električne energije rasla je 3,4% godišnje. Potrošnja svih energetskih oblika u toku istog perioda bila je 2% godišnje. Međutim, oko 2 biliona ljudi i danas nema mogućnost korištenja električne energije.
 

Regionalna potrošnja energenata u 2004.

Najveću potrošnju električne energije imaju SAD sa trendom rasta u narednih dvadeset godina od samo 1,4%. Razlog tome je korištenje uređaja veće efikasnosti, primjena programa energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Najveći porast korištenja električne energije u slijedećih dvadeset godina očekuje se u Kini i drugim ne razvijenim zemljama Azije oko 5,3% godišnje, a u Meksiku i drugim zemljama Južne Amerike oko 4,7 %
PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE

Za pretvaranje energije iz primarnih nosilaca energije vrijede zakoni termodinamike, prema kojima energija ne može biti stvorena niti uništena, već samo može prelaziti sa jednog tijela na drugo i mijenjati svoj oblik.

Posmatrajući princip rada jedne termoelektrane možemo primjetiti da iz hemijske energije (sagorijevanje uglja) nastaje toplotna energija koja zagrijava vodenu paru. Prolazeći kroz parnu turbinu para se pretvara u kinetičku energiju koja pokreće rotor generatora u kojem dalje nastaje električna energija.

Jedna trećina toplotne energije u ovom procesu se koristi za pretvaranje u električnu energiju, 15% se gubi u dimnim gasovima, dok se oko 50% oslobođene toplotne energije iz uglja gubi u vidu otpadne toplote koja zagrijava vodu u rijekama, morima, jezerima itd. Jedna od mogućnosti smanjenja ispuštanja otpadne toplote u okolinu je uvođenje izvora za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije, čime se povećava iskorištavanje goriva i negativan uticaj na okoliš.

Dinamičan razvoj gradova, raspoloživi energetski potencijali i sve veći zahtjevi za toplotnom energijom za potrebe tehnoloških procesa, grijanja i pripremu potrošne tople vode, doprinijeli su poklanjanju posebne pažnje proizvodnji toplotne energije.

Proizvodnja toplote u lokalnim uređajima predstavlja poseban problem za zaštitu životnog okoliša u naseljima, gradovima i industrijskim centrima. Osnovna mogućnost primjene čvrstih goriva, posebno lignita u gradovima, jeste izgradnja sistema centralnog snadbijevanja toplotnom energijom.

Izgradnjom toplana ili centralnih kotlovnica smanjuje se niz potencijalnih zagađivača. Toplotna energija za grijanje se iz toplana putem fluida prenosi do potrošača. Time se ukida niz malih kotlovnica centralnog grijanja, kao i lokalnih uređaja za grijanje po stanovima, čime se pored uštede u potrošnji goriva smanjuje primjena niskokvalitetnih čvrstih goriva i zagađenje okoline.

Sagorijevanjem čvrstih goriva za isključivu proizvodnju toplotne energije u kotlovnicama javlja se slično zagađenje kao i kod proizvodnje električne energije uz odgovarajuću potrošnju goriva.

Sagorijevanjem čvrstog goriva u kotlovnicama ili toplanama nastaju štetni gasoviti produkti kao što su oksidi sumpora, azota, ugljen monoksid, ugljen dioksid, čađ, pepeo i teški metali.

Kada govorimo o zagađivanju pepelom i šljakom, ona su obično veća kod kotlovnica nego kod termoelektrana, jer se po pravilu koriste nekvalitetni ugljevi. Kada je prostorna distribucija u pitanju, ona je nepovoljnija sa stanovišta koncentracije nego kod termoelektrana.

U zgradama i objektima koji u gradovima neće biti obuhvaćeni sistemom centalnog snabdijevanja toplotnom energijom potrebno je predvidjeti veće korištenje čvrstih goriva i to kvalitetnijih mrkih ugljeva, briketa ili sušenog lignita.

Što se tiče stanja na Tuzlanskom kantonu (TK), električna energije se ovdje dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, uglavnom uglja. Mali dio stanovništva koristi paru iz termoelektrane za zagrijavanje svojih prostorija, dok ostali koriste individualna ložišta i toplane.

Prema podacima iz 2005. godine, za potrebe grijanja dijela Tuzle i Lukavca u Termoelektrani Tuzla je proizvedeno i isporučeno 287.628 MWh toplotne energije. Pri tome je isporučena toplotna energija za potrebe Centralnog grijanja Tuzla iznosila 254.846 MWh, a isporučena toplotna energija za potrebe grijanja Lukavca 33.782 MWh. Za lokalnu industriju je isporučeno 143.226 MWh toplotne energije u vidu industrijske pare.

Veći broj stanovništva koristi za zagrijavanje ugalj iz Tuzlanskog bazena koji sadrži visok procenat sumpora, dok manji broj koristi lož ulje, električnu energiju i drvo. Velika količina sumpora u uglju, kao i veliki broj nekontrolisano izgrađenih individualnih toplana je prošle zime dovela do ekstremnih prekoračenja dozvoljenih vrijednosti polutanata (CO, CO2, SO2) u zraku. Kad tome dodamo ispuštanje štetnih gasova iz termoelektrane i gustinu naseljenosti, neizbježno je da Tuzlanski kanton nosi epitet najzagađenijeg kantona u BiH.

Prikaz prosječnih dnevnih vrijednosti SO2 u gradu Tuzli za februar 2005.

Proizvodnja toplotne energije iz biomase

Drvna masa predstavlja samo jedan dio tvari biološkog porijekla koje nazivamo zajedničkim imenom – biomasa, koja je potencijalni obnovljivi izvor energije. Razlikujemo drvnu masu namijenjenu isključivo za loženje i drvnu masu koja predstavlja tehnološki otpad, a može se koristiti kao gorivo ( okorci, otpaci, piljevina i sl.).

Indikativan je podatak da 35-40% drvne mase stabla namijenjenog za daljnju preradu ostaje kao otpad. Za neke specifične proizvode (parketi) ta se količina penje do 65%. Sav taj otpadni materijal predstavlja energetski potencijal.

Na slici je prikazan put ugljika akumuliranog u drvnoj masi korištenoj kao gorivo u procesu proizvodnje energije. Uzmemo li ga kao zatvoren ciklus, nema viška CO2 koji bi se gomilao u atmosferi kao posljedica izgaranja drveta, ukoliko su sječa i prirast drvne mase u održivom odnosu.

Najstariji način korištenja drveta je izgaranje na otvorenom. Danas postoji niz uređaja i nekoliko načina pretvorbe energije sadržane u drvenoj masi u toplotnu energiju. To su:
  • Izgaranje u pećima i kaminima,
  • Izgaranje u kotlovima,
  • Rasplinjavanje i izgaranje,
  • Dobivanje tekućeg goriva, plina i topline pirolizom.
Proizvodnja toplote iz sunčeve energije

Korištenje solarne energije za dobivanje tople vode je veoma čist put. Solarni sistem za zagrijavanje vode sastoji se od solarnih kolektora, spreminka topline i ostale opreme (pumpe, termostati, cijevi...). Sam solarni kolektor je izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevima se nalaze limena krilca koja su obojena u crnu boju. Na taj način sunčeva svjetlost ulazi kroz prozirnu stranicu, udara o crnu limenu površinu koja apsorbira toplotnu energiju. Pri tome se lim zagrijava, a kako je fizički spojen sa cijevima, zagrijavaju se i same cijevi, grijući tako vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira.

Ako se solarni sistem nalazi u podneblju gdje zimi temperature padaju ispod 0ºC, umjesto vode kroz kolektore prolazi mješavina sa sredstvom protiv smrzavanja. Zatim se ta mješavina odvodi u spremnik gdje pomoću izmjenjivača topline predaje energiju vodi unutar spremnika. Ohlađena mješavina se pumpa nazad u kolektor, gdje se ponovo zagrijava. Ovako zagrijana topla voda koristi se u kućanstvima za pranje posuđa, veša, tuširanje itd. Za potrebe jednog kućanstva dostatan je manji solarni sistem koji se sastoji od 2-4 m2 površine kolektora i spremnika za vodu od oko 200-300 l.

Broj posjeta: 405.745
Danas: 544

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Koristimo omekšivač vode, a ne omekšivač rublja, jer se korištenjem meke vode smanjuje potrošnja deterdženta, mašina je dugotrajnija, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter