Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Ugalj

Nastao uslijed visokog zagrijavanja i pod uticajem visokog pritiska od biljaka koje su se našle ispod tla, ugalj je bio jedan od prvih fosilnih goriva koja su se uveliko koristila. Snabdijevajući gorivom parne lokomotive i parobrode, postao je gorivom “broj jedan“ u devetnaestom stoljeću, iako je bio u upotrebi i dugo prije toga. Sa industrijskom revolucijom, desila se kulturološka promjena u kojoj su industrija vrtoglavo razvijala, ali takođe postale ovisne o ovoj sirovini.

Međutim, brzo su se pokazale negativne posljedice, naročito u Engleskoj, gdje je industrijska revolucija posebice uzimala maha. Zagađenost i smog su bili uobičajeni, nova plućna oboljenja na pomolu, a život je uopšte postajao sve manje ugodan.

 

Nažalost BiH ovisi o uglju sada onliko koliko je Engleska o njemu ovisila prije više od stoljeća, te se već susreće sa nekim posljedicama sa kojim se i ona susretala. Oboljenja disajnih organa postala su sve češća, naročito u Tuzli za koju su neki stručnjaci izjavili da se do oko 80% tamošnje djece rađa sa ovim problemima.  


Ugalj u BiH

U Bih se najviše koristi niskokvalitetni smeđi ugalj pun sumpora i drugih zagađivača. Samo na dvjema glavnim lokacijama postoji lignit sa udjelom sumpora na ili ispod standarda Evropske Unije(~0,53%); ostala variraju između 1,1% u blizini dvaju termoelektrana u Tuzli i Gacku pa sve do ekstremnog udjela sumpora od 5,5%, što nažalost čini onaj sastav uglja koji se može naći u blizini termoelektrane u Ugljeviku. Važno je imati na umu udio sumpora, jer je on u direktnoj vezi sa uzrokovanjem problema  kiselih kiša.

FBiH godišnje iz rudnika dobija oko 5,7 miliona tona uglja, a RS proizvede oko 3,2 miliona tona; skoro pa sav ugalj dobiven iz rudnika se i iskoristi. Sve u svemu, prema procjenam stručnjaka postoji još oko 3,9 milijardi tona rezervi uglja, što nažalost znači da će ugalj teško biti zanemaren energetski izvor još prilično dugo u BiH.


Kaže se da na svijetu ima još dovoljno uglja za slijedećih dvije stotine godina. Međutim, da li biste zaista željeli udisati ugljem zagađeni zrak i tih narednih dvjesta godina? Ako ne biste, onda učinite nešto po tom pitanju još sada!


Broj posjeta: 434.840
Danas: 272

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Prilikom pranja zubi i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče, možemo uštedjeti do 40 litara vode svaki put. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter