Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Plin

Prirodni plin, prvenstveno sačinjen od metana (CH4), nastaje iz sličnih izvora kao i nafta, iako bi se moglo reći da je načinio jedan korak više u odnosu na naftu u podzemnom hemijskom procesu. Dugo smatran “otpadnim proizvodom“ na naftnim bušotinama, danas se smatra traženim izvorom energije, te ga se sve manje samo spaljuje kao što se radilo tokom dvadesetog ovog stoljeća.

Na plin se danas gleda sa ponovnim zanimanjem u našem društvu kao na čistije fosilno gorivo, a najviše zbog toga što nema jednak potencijal nečistoće, što je tako uobičajeno za ugalj i naftu. Čak i pored toga, teško da je plin dugoročno rješenje, te se ne bi trebalo smatrati takvim.

Poput svih ostalih oblika fosilnih goriva, i plin izaziva štetne posljedice po okolinu doprinoseći klimatskim promjenama. I poput svih ostalih goriva, plin je resurs koji nalazimo u ograničenim količinama. Stručnjaci tvrde da će svjetske zalihe plina trajati otprilike samo idućih šezdeset godina, mada vjerovatno i kraće od toga uz godišnji porast globalne stope plinske potrošnje.    

Plin u BiH

U BiH ne postoje prirodna plinska izvorišta, te se trenutno isključivo njime opskrbljujemo cijevovodom iz Rusije (preko Ukraine, Mađarske i Srbije). Samo mali dio BiH ima dustup plinskom snabdijevanju: cjevovi su sprovedene na prostoru blizu Zvornika pa do Sarajeva (u oba slučaja se plin koristi za grijanje), dok jedna grana odlazi u pravcu Zenice (plin se koristi isključivo u tamošnjoj željezari). Sveukupno, plinske cijevi duge 191km imaju kapacitet od oko 1 milijardu m3/godišnje, iako plinska potrošnja iznosi samo oko 199 miliona m3  u FBiH, a 140 miliona m3 u RS.

 
 

Međutim, postoje konačni planovi o proširenju plinske industrije u BiH, izgradnji novih cjevovoda za snabdijevanje sjeveroistočne BiH plinom (Bijeljine i Brčkog), dok se druga grana treba izgraditi u Banjoj Luci, Doboju i Tuzli (gdje bi takođe trebalo biti i podzemno sklonište u rudniku soli Tetima koji nije u funkciji).

Mada ekolozi pozdravljaju plin kao vrstu čistijeg goriva, ipak je to neodrživ i nedovoljno čist izvor energije. Plin može da služi kao umjereni korak u borbi protiv globalnog zagrijavanja, ali BiH i ostatak čovječanstva ne smiju suviše ovisiti o njemu. 


Broj posjeta: 419.580
Danas: 191

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Šume imaju važnu ulogu u sprečavanju nastajanja bujica. Činjenice govore da slivna područja obrasla šumom imaju 30-50% niže vodostaje, nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter