Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Nuklearna energija

Na žalost u poslijednje vrijeme se kroz debate o globalnom zagrijavanju pojavljuje ideja da nuklearna energija, iako naširoko ozloglašena u proteklom stoljeću, predstavlja rješenje enrgetskih problema čovječanstva. Nevjerovatno, ali onovo je postala “popularna“ jer je nuklearna energija, sa određenih tačaka gledišta, prilično čista. Tu nema sagorijevanja fosilnih goriva, tako da izostaju one mane koje inače proizilaze iz procesa spaljivanja: jedva da dolazi do ikakvog zagađivanja zraka, ne sadrži nikakve nečistoće iz kiselih kiša, niti ispušta ikakve plinove kao što je slučaj sa efektom staklenika. Zvuči kao čudo, zar ne? E pa to je upravo ona lažna nada koju industrija nuklearne energije širom svijeta koristi, a sve više i više političara i onih na uticajnim mjestima padaju na ovu praznu maštariju.

„Kažemo da ćemo staviti Sunce u kutiju. Lijepa zamisao. Problem je što ne znamo kako da napravimo tu kutiju.“  - Pierre-Gilles de Gennes nobelovac za fiziku, 1991.god.“

Već je sagrađeno preko 442 nuklearnih elektrana širom svijeta. I sada neke zemlje, naročito na našim prostorima, razvijaju planove ili već izgrađuju nove reaktore kako bi povećale ovaj ukupni broj. Nastavljaju sa tim unatoč činjenici što će se, slično nestašici fosilnih goriva, zalihe urana (što je potrebno ovakvim elektranama) takođe iscrpiti u idućih 60 godina.

Srećom u BiH ne postoji još niti jedna nuklearna elektrana iako ih ima već i previše na našem regionu (u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj/Sloveniji, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj…). Ali možemo biti sigurni da nuklearna industrija već pregovara sa našim političarima kako bi ih ubijedila u „prednosti“ postojanja bosanske nuklearne elektrane u Tuzli, Sarajevu, Bihaću ili Banjoj Luci.

Nuklearno zračenje

I neki istaknuti energetski koncerni podržavaju nuklearnu industriju mada su otpadni produkti nuklearnih elektrana radioaktivni i razarajući po okoliš, a posebno ljudsko zdravlje već stotinama hiljada godina. U međuvremenu se povežavaju količine nuklearnog otpada a koliko je on opasan svjedoči i to da može kontinuirano razarati žive organizme čak i na molekularnom ili genetičkom nivou. Najčešći problemi nastali radioaktivnim trovanjem su razni oblici raka (posebice leukemija i rak štitne žlijezde) ili tjelesna oštećenja, a oboje je prenosivo čak i u prenatalnom dobu fetusa u utrobi prvobitne žrtve. Radijacija nije nešto što se tiče samo jedne generacije, nego se od postanka nastavlja sve dalje i dalje.

 

1986.godine je ukrainska nuklearna elektrana u Černobilu eksplodirala, raširivši štetno radioaktivno zračenje cijelim svijetom, ali naročito našim dijelom Evrope.

Gdje locirati NE?

Još jedan problem koji vlasti i nuklearna industrija želi ignorisati je značaj lokacije. Oni misle da se jedna nuklearna elektrana (ili čak termoelektrana), ili odlagalište otpada mogu postaviti bilo gdje. Međutim, očigledno je da postoje veoma realistične i negativne posljedice po društvo, zdravlje i okoliš na koje treba obratiti pažnju.

Teško da se može locirati visoko pouzdano mjesto ili za elektranu ili za zbrinjavanje, mjesto za koje nema straha od prirodnih bolesti (zemljotresa, poplava, vulkanskih erupcija, oluja, itd.) ili problema koje je stvorio čovjek (rata, terorizma, nekoga ko bi slučajno pritisnuo “pogrešno dugme“, itd.).

Nažalost, čini se da mnogim vlastima nije stalo. Čak i sada u obližnjoj Bugarskoj postoje vlasti koje podržavaju izgradnju nuklearne elektrane u Beleni, iako je u neposrednoj blizini rijeke Dunav (i prema tome predstavlja povoljno polje za brzo širenje iscurele radioaktivne tvari) i uprkos činjenici da se radi o utvrđenoj zoni sklonoj zemljotresima (prije 20 godina zemljotres je pogodio ovu zemlju na manje od 20 km udaljeno od mjesta gdje bi belenska elektrana bila u funkciji).

  

Da li je realistično očekivati od bosanskih političara da se ponašaju išta logičnije od bugarskih jednom kada nam nuklearna industrija pokuca na vrata?

Broj posjeta: 405.745
Danas: 544

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Kada kišnica padne na prirodnu površinu direktno se upije u tlo. Prolaskom kroz tlo ona se čisti, prodire u dublje slojeve tla i obnavlja podzemne vode. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter