Eko kamp 2007

Eko kamp 2007
Mladi BiH: Zajedno za okoliš (proljetni kamp 2007)

Niska ekološka svijest stanovništva, kao i nedovoljna zastupljenost ekologije u školama dovela je do loše ekološke slike u BiH. Pored toga, politička situacija koja je dovela do nacionalna I teritorijalne podjele u državi dodatno doprinosi zagađenju okoline, a pogotovo na granici između dva entiteta.

Većina škola u BiH ima ekološke sekcije, koje nisu dovoljno educirane o rješavanju konkrtnih problema. Uglavnom, ekološke sekcije imaju nekoliko članova koji uređuju školski prostor i uglavnom njihovi poslovi su se svedeni na sađenju cvijeća i održavanju cvijećnjaka. Mišljenja smo da ekološke sekcije trebaju raditi više na konkretnim projektima I podizanju ekološke svijesti učenika I nastavnika u školma.

Na projektu Mladi BiH: Zajedno za okoliš, proljetni kamp 2007 radili smo sa grupom mladih koji pohađaju šesti i sedmi razred (uzrasta 13-14 godina). U školama u BiH ekološku sekciju sačinjavaju učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda. Mišljenja smo da su učenici šestih i sedmih razreda idealni za ovakav projekat, ovi učenici imaju već neko znanje iz ekologije, a i u školi ostaju još jednu ili dvije godine i tako stečeno znanje mogu prenijeti na niže razrede.

Ciljevi projekta Mladi BiH: Zajedno za okoliš, proljetni kamp 2007 je:

  • podizanje ekoliške svijesti učenika šestih i sednih razreda osnovnih škola, kroz organiziranje takmičenja, ekološkog kampa i ekološke edukacije,
  • promoviranje volonterskog rada i aktivizma,
  • brisanje linija podjela koje su postavljene od strane društva (osobito etničkih, religioznih i starosnih).
Projekat u trajanju od 10 mjeseci se realizirao kroz tri faze:
  • I faza: ekološke sekcije su se aktivirale za realizacije različitih aktivnosti. Aktivnosti su odabirali sami i na njima su radili tri mjeseca. Nakon toga, predstavnici ekoloških sekcija su predsatvili svoj rad na izložbi,
  • II faza: proljetni kamp u kojem su učesnici kampa prošli kroz ekološku edukaciju i edukaciju o pisanju projekata,
  • III faza: realizacija malih projekata. Ekološke sekcije iz tri škole su realizirale po mali projekat.
Glavni cilj projekta Mladi BiH: Zajedno za okoliš, proljetni kamp je zbližavanje i druženje mladih iz općina Tuzla I Brčko, kroz organiziranje proljetnog kampa i rad na ekološkim problemima. Kroz proljetni kamp se postigao jedan od glavnih ciljeva, a to je zbližavanje mladih ljudi različitih vjerskih, nacionalnih i socijalnih razlika.

Takođe, kroz projekat predstavnici ekoloških sekcija su sami mogli donositi odluke o izboru aktivnosti i malih projekata ekološkim projektima u svojim sredinama.

Od početka do kraja projekta sarađivali smo sa školama na taj način što smo im ponudili saradnju, a škole su u odnosu na svoje obaveze i nadležnosti prihvatale aktivnosti projekta.

Aktivnosti za izložbu u I fazi projekta, radili su u sklopu časova ekološke sekcije. Za ekološku sekciju je bio nadležan nastavnik-voditelj ekološke sekcije, a aktivnosti su rađene uz odobrenje direktora škole.

Kamp je takođe realiziran u saradnji sa nadležnim u školama. Pošto se kamp organizirao za vrijeme nastave za sve učesnike pojedinačno tražili smo odobrenje za odsustvo iz škole. Pored odobrenja iz škole tražili smo i odobrenje od roditelje jer se radilo o maloljetnim osobama.

Male projekte implementirale su škole uz pomoć osoblja CEETZ. Pošto su se projekti realizirali u školama imali smo i podršku direktora sve tri škole.

U projekat smo uključili i predstavnike vlasti, tako smo na izložbi kao jednog od članova žirija imali pedstavnika Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Pored predstavnika vlasti u žiriju je bila i predstavnica NVO Ekopot.

Aktivnosti

Projekat je realiziran u tri glavne faze i svaka od faza imala je po jednu glavnu aktivnost na koju su se fokusirale ostale aktivnosti i razultati:

  • I faza: izložba radova ekoloških sekcija; organizirana je izložba radova na kojoj su ekološke sekcije predsatvile svoj rad u predhodna tri mjeseca
  • II faza: proljetni kamp; organiziran je kamp za predstavnike ekoloških sekcija, u okviru kampa organizirali smo ekološku edukaciju, kao i pisanje prijedloga za male projekta.
  • III faza: realizacija malih projekata u školama; realizirana su tri mala projekta.
Kod implementacije projekta najvažniji događaj je bio realizacija proljetnog kampa.

Evaluacija kampa je pokazala da su svi učesnici imali koristi, da su puno naučili. Posebno je bitno istaći da su na kampu učestvovali učenici različitih nacionalnosti (bošnjaci, srbi, hrvati i romi) različitog spola (31 ženskih i 16 muških učenika) i različitog socijalnog statusa, a da to nije predstavljalo nikakav problem da se učesnici druže i razgovaraju o ekološkim problemima.

Rezultati

U toku realizacije smo ostvarili postavljene ciljeve projekta, kroz slijedeće aktivnosti:

  • Organiziranje takmičenja ekoloških sekcija i proljetnog kampa. Na kampu smo realizirali radionice na ekološke teme na kojima su učesnici kampa pokazali veliku zainteresovanost kroz diskusije i rad u grupama.
  • U toku cijalog projekta članovi ekoloških sekcija su dali svoj volonterski doprinos, a posebno kod implementacije malih projekata.
  • Brisanje podjela koje su postavljene od strane društva (etničkih, reigioznih i starosnih), ovaj cilj smo postigli kroz realizaciju proljetnog kampa. U toku kampa svi su zajednički radili I družili se bez problema bezobzira na podjele. U toku evaluacija proljetnog kampa svi su izrazili svoje pozitivno mišljenje o kampu I zajedno smo zaključili da je ovo pozitivan primjer povezivanja mladih ljudi iz dvije sredine.
U toku projekta sve projektne aktivnosti su se realizirale u potpunosti i bez nekih velikih problemima. Ovo je doprinijelo uspiješnoj realzaciji projekta i postizanju zadatih ciljeva. Sve projektne aktivnosti su usklađene sa ciljevima projekta.

Pored ekološke koristi, najveću korist od projekta su imale škole koje su učestvovale u pojektu. U toku relaizacije I faze, školama smo pomogli oko realizacije različitih aktivnosti, u II fazi za predsatvnike škola smo organizirali kamp i III fazi realizirani su mali projekti. Ukupna finansijska sredstva koja su obezbijeđena za realizacij malih projekta iznosila su 1000 KM. Škole su mogle aplicirati projekte po njihovoj želji.

Novac je raspoređen na slijedeći način:

  • Za prvo mjesto osvojeno na prezentaciji prijedloga projekata u okviru kampa Prva OŠ Brčko dobila je 350 KM,
  • Za osvojeno drugo mjesto OŠ Novi Grad osvojila je 330 KM
  • Za osvojeno treće mjesto OŠ Slavinovići osvojila je 320 KM.
Bez ideje o realizaciji kampa i implementaciji ovog projekta ne bi došlo do ovakvih rezultata.
Pozitivni efekti projekta
  • aktivnije učešće članova ekoloških sekcija na rješavanju konkretnih ekoloških problema,
  • uključeno je više učenika u ekološke sekcije, a i ostali učenici i nastavnici su bili indirektno uključeni u projekat
  • bolja saradnja između CEETZ i škola, u toku projekta uspostavili smo saradnju sa školama sa kojima prije nismo sarađivali,
  • saradnja sa predstavnicima Brčko distrikta, jer u toku projekta upoznali smo nove osobe i predstavnike škola
  • bolja saradnja između škola iz Tuzle i Brčkog,
  • poznanstvo između učesnika kampa,
  • 15 učenika koji su bili na kampu su zainteresirani da volontiraju u CEETZ.
Negativni efekti projekta

Osim toga što su pojedini učenici izgubili po jednu sedmicu nastave, smatramo da projekat nije imao druge negativne efekte na okruženje. Prilikom odabira učenika za proljetni kamp, nastavnici i direktori su birali odlične učenike koji su takođe i aktivni članovi ekološke sekcije tako da je kamp predsatvljao i jedan vid nagrade za marljive učenike. Takođe su nam nastavnici rekli da ovi učenici mogu lako nadoknaditi izgubljene časove.

U toku projekta došlo je do problema u komunikaciji između škola u Brčko distriktu. Došlo je do neblagovremenog obavještavanja škola o toku projekta, kao i do izostanka monitoringa aktivnosti škola u I fazi projekta. Zbog toga su škole iz Brčkog imale daleko lošiju prezentaciju svojih radova i u odnosu na škole iz Tuzle, pa je kod odlučivanja koja od škola će učestvovati u II fazi projekta morali uzeti sve škole jer da smo uzeli 10 najboljih Brčanske škole ne bi ušle u II fazu projekta i samim tim kamp nebi postigao svoj cilj.

U II fazi projekta zamijenili smo asistenta iz Brčkog. Ovaj put smo uzeli osobu koja radi u školi i koja je povezana sa sve tri ekološke sekcije iz Brčko Distrikta, to se i pokazalo pozitivnim jer je na takmičenju malih projekata Prva osnovna škola Brčko osvojila prvo mjesto.

OŠ Jala iz Tuzle je bila uključena u I fazu projekta i ekološka sekcija je iza sebe imala jako dobre rezultate, čak je ne izložbi radova ekoloških sekcija bila između tri najbolje škole. Međutim, ova škola je morala odustati od daljeg učešća u projektu, zbog drugih takmičenja koja su bila organizirana za vrijeme trajanja kampa.

Problemi su nastali i u toku realizacija kampa, jer su dvije djevojčice bile bolesne i dobile visoku temperaturu. U cilju prevencije djevojčice su vraćene kući.

Implementacija planiranih aktivnosti

Na početku projekta poslali smo prijave na 23 osnovne škole iz Tuzle i 7 osnovnih škola iz Brčko Distrikta. Na projekat su nam se odazvele 10 škola iz Tuzle i 3 iz Brčkog, u projekat smo uključili svih 13 prijvljenih škola. U projekat su uključene slijedeće škole iz Tuzle: OŠ Mejdan, OŠ Lipnica, OŠ Slavinovići, OŠ Kreka, OŠ Pazar, OŠ Novi Grad, OŠ Jala, OŠ Pasci, OŠ Solina i OŠ Tušanj. Dok su iz Brčko Distrikta uključene slijedeće škole: Prva OŠ Brčko, OŠ Donji Berzik i OŠ Ražljevo Brčko.

Sa predstavnicima svih 13 škola obavili smo sastanke.

Organiziran je uvodni sastanak sa voditeljima ekoloških sekcija, na kojem su predstavljeni ciljevi, planovi, pravila i obaveze na projektu. Održana su dva informativna sastanka: jedan u Tuzli za predsatvnike škola iz Tuzle i jedan u Brčkom za predstavnike iz Brčkog. Na sastanku u Tuzli prisustvovala je i koordinatorica iz Brčkog. U toku sastanaka predstavnicima škola je rečeno da počnu sa izborom aktivnosti na kojim će raditi u toku slijedeća tri mjeseca.

Ekološke sekcije su izabrale po jednu temu za aktivnosti na kojima će raditi u narednom periodu. Rad ekoloških sekcija pratili smo putem telefonskih razgovora, sastanka i prisustvom na časovima ekoloških sekcija. Nakon zavšetka aktivnosti organizirana je izložba na kojoj su se:

  • Predstavile ekološke sekcije
  • Upoznele druge sa njihovim radom
  • Selektirale škole za II fazu projekta.
Cijelu izložbu pratila je komisija od 4 člana, čiji je zadatak bio procijeniti rad ekoloških sekcija i odlučiti koja od škola će dalje učestvovati u projektu.
Članovi komisije su bili:
  1. Mirsad Bakalović, Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okolice TK
  2. Mevlida Rovčanin, NVO Ekopot Tuzla
  3. Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla
  4. George Stiff, Centar za ekologiju i energiju Tuzla
Pošto su škole iz Brčkog imale lošiji rezultat od škola iz Tuzle, odlučeno je da sve škole učestvuju na proljetnom kampu.

Na proljetnom kampu čestvovalo je 12 škola. Škole su učestvovale pod različitim uvjetima u zavisnosti od mjesta koje su osvojili, osim malih iznimki, imali su različit broj učesnika na kampu.

Ukupno je prijavljeno 47 učenika za učestvovanje na eko kampu.

Nakon posjete Smetovima kod Zenice i Muške vode kod Kladnja, odlučeno je da proljetni kamp organiziramo na Muškoj vodi. Uslove koje je pružao hotel Muška voda, okruženje u kojem se nalazi kao i geografsko područje kojem pripada (Kladanj se nalazu u Tuzlanskom kantonu, hotel Muška voda je udaljena od centra Tuzle 66 km) odlučeno je za ovu lokaciju. Sa predstavnicima hotela Muška voda organiziran je dodatni sastanak zbog ispitivanja terena i lokacije, kao i planiranje aktivnosti na kampu.

Za učesnike kampa organiziran je prevoz.

Pored učenika koji su predsatvljali učesnike kampa, na kampu je učestvovalo 10 volontera, projekt menadžer i administrator projekta. Za tim kampa organiziarane su dvije radionice:

  1. radionica iz prve pomoći. Na kojim su osobe iz tima kampa upoznate sa mogućim zdravstvenim problemima koji se mogu javiti kod učesnika kampa,
  2. radionica za tim kampa o pravilima kampa, planiranim aktivnostima kampa, očekivanjima.
U toku realizacije projekta odštampan je slijedeći promotivni materijal:
  • 75 majci sa motivom proljetnog kampa
  • 75 kačkete sa motivima proljetnog kampa
  • 1000 brošura o projektu
Organiziran je smještaj, hrana i prevoz za 59 učesnika kampa. Kamp je trajao 6 dana. U toku kampa je obezbijeđeno je jedan privatni automobil koji je bio na raspolaganju u toku cijelog kampa.

Kamp je imao bogat sadržajni program. U toku kampa organizirana je ekološka edukacija, sportske aktivnosti, kreativni rad i zabavni program.
Učesnici kampa su prošli kroz slijedeće seminare:

  • Voda i zaštita voda,
  • Otpad i recikliranje,
  • Kompostiranje organskog otpada,
  • Zrak i energija
  • Efikasno korištenje energija i alternativni izvori energije.
U toku kampa učesnici, predstavnici škola su mogli pisati male projekte koje bi implamantirali u svojom školama.

U toku kampa, sa učesnicima je svaki dan održavan sastanak u trajanju od pola sata na sastanku su mogli pitati o pisanu malih projakata.

Nakon kampa realizirana su tri projekta. Sa predsatavnicima škola (učenici, nastavnici i direktori škola) održan je po sastanak na kojima su pojašnjena pravila kod implementacije projekata.

Realizirana su slijedeća tri projekta:

  1. Reciklaža, Prva OŠ Brčko
  2. Ekološkom učionicom do ekološke edukacije na otvorenom, OŠ Novi Grad Tuzla
  3. Kompostiranjem do zdravlja, OŠ Slavinovići Tuzla.
Za realizaciju malih projekata, ekološke sekcije su imale po 6 sedmica. U toku ovog perioda rađen je monitoging ekoloških sekcija, kao i pomoć oko realizacije pojedinih aktinosti.

Nakon završetka malih projekata organizirana je prezentacija rezultata aktivnosti odrađenih u porteklih 6 sedmica. Na prezentaciji učestvovali su predstavnici svih škola, dok su predstavnici škola koje su realizirali projekte prezentirale svoj rad.

Postignuti su slijedeći rezultati:

  1. uspostavljena saradnja sa 10 osnovnih škola iz Tuzle i 3 iz Brčko Distrikta,
  2. organizirani izložba i takmičenje ekoloških sekcija, gdje je izvršena selekcija za proljetni kamp,
  3. odabrana lokacija, pripremljeno osoblje i prijavljeni učesnici za kamp,
  4. promotivni matrijal: odštampano 75 majica, 75 kapa, 1000 komada brošura o projektu,
  5. organiziran kamp koji je trajao 6 dana
  6. Realizirana 3 mala projekta
  7. urađena evaluacija sve tri faze
U toku projekta nije bilo neplaniranih aktivnosti, ali je bilo odstupanja od projekta:
  • Projektom je bilo predviđeno rad sa 10 osnovnih škola, a mi smo radili sa 13 odnosno 12.
  • Projektom je bilo predviđeno da iz svake škole učestvuje po 5 učenika, ali mi smo uzeli različit broj učenika iz pojedinih škola zbog učešća većeg broja škola.
Zaključak

Projekat je jako dobro prošao i možemo izvući generalni zaključak da je ovakav vid učenja, zbližavnja i druženja mladih ljudi jako pozitivan za rješavanje ekoloških problema.

U toku implementacije došo je do manjih problema, ali te probleme smo rješavali njihovim dolaskom. Problemi su nastali nakon loše komunikacije između CEETZ i škola iz Brčkog, ali smo jh uspijeli riješiti na taj način što smo umjesto planiranog asistenta iz Brčkog uzeli drugu osobu.

Problemi su takođe nastali prilikom realizacije malih projekata u školama, jer OŠ Novi Grad nije imala dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju projekta. Ova škola je našla finansijska sredstva iz vlastitih rezervi i uspiješno realizirala zadate aktivnosti uz malo zakašnjenje.

U toku projekta imali smo kritike iz škola o tome da je u projekat, a konkretno na kamp, uključimo i nastavnike ekoloških sekcija.

U toku projekta koristili su se resursi osnovnih škola koje su učestvovli u projektu. Posebno je to izraženo kod implementacije malih projekata jer su se sva tri projekta implementirala u dvorištima škola. Pored toga u toku projekta škole su koristile učionice, školski material (papir, olovke, bojice) i infrastrukturu.

Projekat je imao veliku ekološku korist, jer se direktno radilo na podizanju ekološke svijesti. Posebno dobar rezultat je postignut kod pojedinih škola, napr. OŠ Lipnica nije imala formiranu ekološku sekciju u školi ali poslije upučenog poziva za učešće na projektu oformili su sekciju i prihvatili naš poziv. Ova ekološka sekcija je zabilježila značajan uspijeh u toku projekta. Osim što su se aktivno uključili u projekat, pokrenuli su i značajne akcije u svjoj školi.

I u ostalim školama se ekološki efekat osjetio jer su se ekološke sekcije značajno omasovile i počele sa rješavanjem konkretnih ekoloških problema u školi.

Preporuke

Proljetni kamp je bila dobra ideja za podizanje ekološke svijesti kod mladih. Takođe i mali projekti su doprinijeli da mladi razmišljeju o ekološkim prolemima na lokalnom nivou tj. na nivou škole.

Dobro bi bilo u projekat uključiti i voditelje ekoloških sekcija i njih uključiti u edukaciju i pripremu i implaementaciju odobrenih malih projekata.

Add Comment