Zagađenje zraka postalo je dio naše svakodnevice, naročito u hladnijim mjesecima kada se u zraku nakuplja dim iz kućnih ložišta, automobila i industrijskih postrojenja. Iako pojedinac ne može promijeniti stanje u cijelom gradu, svako od nas može učiniti mnogo da se barem djelimično zaštiti i smanji svoju izloženost štetnim česticama.

1. Prvi korak je svjesnost. Važno je pratiti kvalitet zraka putem aplikacija i stranica koje pokazuju trenutni indeks zagađenja, kao što su: stranica Federalnog hidrometeorološkog zavoda, AirVisual ili Zrak.Ekoakcija.ba . Kada su vrijednosti visoke, najbolje je ostati u zatvorenom prostoru i izbjegavati duži boravak napolju, posebno u jutarnjim i večernjim satima.
2. Ako se ipak mora izaći, korisno je nositi masku s filterom, poput N95 ili FFP2, jer obične hirurške maske ne mogu zaustaviti fine čestice koje su najopasnije za pluća.
3. Unutar doma treba paziti da zrak bude što čišći. Prozore je najbolje otvarati kada su koncentracije zagađenja niže, redovno brisati prašinu i, ako je moguće, koristiti pročistače zraka s HEPA filterom.
4. Pušenje treba izbjegavati jer dodatno opterećuje disajne puteve i povećava količinu štetnih čestica u zraku, te izbjegavati boravak u prostorijama gdje se puši.
5. Ishrana igra važnu ulogu – hrana bogata antioksidansima, svježe voće, povrće, orašasti plodovi i dovoljno tečnosti pomažu tijelu da se prirodno izbori s toksinima koje unosimo disanjem.
6. Zelene površine su prirodni filteri. Sadnja drveća i čuvanje zelenila u dvorištima, školskim krugovima ili parkovima pomaže da se smanji količina prašine i čestica u zraku.
7. Ako se grijemo na drva, treba koristiti suho drvo i redovno čistiti dimnjake, jer loženje otpada i vlažnog drveta stvara otrovne gasove koji štete i nama i okolini.
8. Veliki izvor zagađenja su automobili. Kad god možemo, bolje je hodati, koristiti javni prevoz ili dijeliti vožnju s drugima. Time smanjujemo emisije, ali i vlastitu izloženost ispušnim gasovima.
9. Važno je podržavati lokalne inicijative koje se bore za čistiji zrak, bilo kroz volonterske akcije sadnje drveća, edukativne radionice ili kroz javni pritisak da se uvedu strožije ekološke mjere.
10. Na kraju, ne treba zaboraviti ni koliko je edukacija važna. Mnogi i dalje ne znaju koliku štetu zagađenje zraka ostavlja na organizam. Razgovarajmo o tome s porodicom, prijateljima i kolegama, jer male promjene u ponašanju, kada ih primijenimo svi zajedno, mogu donijeti velike rezultate.

“Ne čekaj da neko drugi napravi promjenu – tvoj dah, tvoj izbor i tvoja odluka danas, znače svježiji zrak sutra.”

Pripremila: Ajla Džambić, učesnica projekta „Osnaživanje mladih za održivu budućnost“ koji se realizuje u partnerstvu s UNICEF-om.