Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Život u kompostu

 
 
U supenoj kašici komposta nalazi se više živih organizama nego što Ijudi živi na cijeloj planeti. Znači, kompostiranjem ne samo da vraćamo organski dio materije u kružni tok, nego obezbjeđujemo dom i hranu za toliki broj organizama.
 

Proces kompostiranja se može podijeliti u tri faze:
  1. faza razgradnje organske materije
  2. faza transformacije
  3. faza izgradnje humusa

Tokom faze razgradnje, temperatura u središtu komposta može dostići i više od 60ºC, što pogoduje uništenju klica – uzročnika biljnih bolesti i sjemenki korova. U vanjskim područjima komposta temperatura je samo nešto viša od temperature okoline. Najviša vrijednost postiže se, zavisno od prosječnih vanjskih uslova, nakon 3-5 dana perioda raspadanja (gnjiljenja).

Obično se sloj zrelog komposta debljine 10 cm polaže na svježe naneseni kompost, kako bi se sav svježi materijal zagrijao. Za vrijeme ove faze razgradnje proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije actinomyceten i gljivice.

Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju dalje promjene otpada.

Kompost mora biti potpuno oslobođen sjemenki korova koje bi mogle proklijati, kao i dijelova biljaka koje bi mogle istjerati izdanke. Higijenizacija kompostne mase postiže se temperaturom, a svakim mješanjem komposta pospješuje se njegova fermentacija.

U vrijeme faze razgradnje (uz temperaturu od najmanje 60° C) kompostnu hrpu potrebno je bar tri puta izmiješati.

Mjerenje temperature komposta

Da bi proces kompostiranja išao u željenom pravcu temperaturu u kompostu je potrebno kontrolirati, na slijedeći način:
  1. oblikovati kompost
  2. postaviti termometar na dubinu od 50 cm,
  3. pratiti porast temperature dok ne dostigne najvišu vrijednost
  4. ukoliko je temperatura pala u odnosu na prethodna mjerenja za 20%, kompost promiješati kao što je opisano
  5. postupke od 1 do 4 ponoviti još dva puta
Životinje koje možemo naći u kompostu

U kompostu se nalazi veliki broj organizama, koje možemo grubo podijeliti u nekoliko grupa:
  1. mali biljni organizmi – gljivice, alge
  2. životinjski mikroorganizmi
  3. manji i veći živi organizmi
Biljne male organizme i životinjske mikro-organizme možemo vidjeti samo u laboratoriji pod mikroskopom. Manje životinjice i veće životinje se mogu vidjeti golim okom.

Život u kompostu

Zavisno od perioda zrenja i temperature u kompostu žive pojedine vrste živih organizama:
  1. termofilna faza (40-60 ºC) u ovoj fazi žive termofilne bakterije
  2. mezofilna faza (< 40 ºC) u ovoj fazi žive sve vrste živih organizama
 

Za razvoj organizama u kompostu potrebni su: zrak, voda i hrana. Zbog toga se treba pridržavati osnovnih pravila kompostiranja: otpad usitniti, izmješati, osigurati prozračnost i vlažnost i prekriti. Kompost je potrebno prekriti jer živi organizmi rade u tami.

U zavisnosti od faze kompostiranja i temperature u kompostu nalaze se pojedine vrste živih organizama. Na osnovu vrste organizama koje se nalaze u kompostištu možemo zaključiti u kojoj fazi je kompost i da Ii je kompost zreo.

Provjera zrelosti komposta

Provjera zrelosti komposta se može uraditi testom sa sjemenkama grbice (krese), trave ili pšenice.

Četvrtinu tegle napunimo kompostom i zasadi se 10-15 sjemenki grbice (krese). Sjemenke je potrebno malo zaliti i posmatrati njihov rast. Ukoliko za pet dana izraste onoliko stabljika krese koliko smo sjemenki posijali, kompost je potpuno zreo. Ako izraste manje od polovine posijanog broja, kompost nije zreo. Ako nismo u mogućnosti nabaviti sjeme od grbice (krese), isti test možemo raditi sa sjemenkama trave ili pšenice.

Ovaj test je veoma jednostavan pa se može lako primijeniti u radu sa djecom.
 

Rastvaranje u vodi

Uzorak od nekoliko grama komposta staviti na satno staklo i dodati vode. Kompost treba biti potopljen u vodi. Ako se stvori talog u vodi, tj. ako je voda iznad komposta bistra, znači da je kompost zreo.

Broj posjeta: 434.845
Danas: 0

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Provjetravanje prostorija otvoranjem prozorima na kipu gubimo energiju, a nemamo dobar kvalitet zraka. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter