Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Raspoložive količine vode

 
 
Voda je životna sredina u kojoj je nastao život. Bez čiste i zdrave vode nema života. Kad presuše izvori pitke vode, čovjek tek tada shvati njen značaj.
 

Najstariji poznati bunari za dobijanje pitke vode potiču još iz vremena 4000 godina prije nove ere (Sumeranci u Mezopotamiji).
 
Prvu vodovodnu mrežu je napravio kralj Solomon u Jeruzalimu 1000 prije nove ere. Stari Rimljani su prvi usavršili prave vodovodne mreže sa olovnim cijevima. Posebno je interesantno to što su Rimljani odvajali vodu u tri klase:
  • I klasa je bila za piće,
  • II za kupališta,
  • III za ispiranje kanalizacije.
Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi. Oko tri četvrtine površine na zemlji prekriveno je vodom i procijenjuje se oko 1,4 milijarde km3 . Iako vode na zemlji ima veoma mnogo, ipak sva voda nije upotrebljiva za ljudske potrebe, 97,5% vode u morima i okeanima je slana voda i ona se može koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Ukupna količina slatkih voda iznosi 37575*103 km3 odnosno oko 2,5%, a podijeljena je sa 69,6% na lednjake i glečere, 30% na podzemnu vodu, te 0,03% vlaga u tlu, 0,05% močvare, 0,01% rijeke i 0,3% jezera.

Kruženje vode u prirodi se ostvaruje putem hidrološkog ciklusa. Isparavanja vode sa vodenih površina, tla i vegetacije vrši se pod uticajem sunčeve energije i vjetra. Isparena voda odlazi u atmosferu formirajući oblake, iz kojih se u vidu padavina, ponovo vraća na Zemlju (kiša, snijeg ili led zavisno od temperaturnih i drugih uvjeta u atmosferi).

Zahvaljujući fizikalnim osobinama vode i djelovanju sunčeve energije male količine slatkih voda na Zemljinoj kori su obnovljive. Globalno promatrano, ukupna količina padavina je jednaka količini isparene vode. Međutim, distribucija padavina i isparenja nije jednaka iznad mora, okeana i kopna. Sa mora i kopna više ispari vode, a manje se vraća u vidu padavina dok je iznad kopna obrnuto. Intezitet padavina iznad pojedinih područja kopna je različit i zavisi od geografske širine, prirodne vegetacije i od blizine vodenih površina i vodenih tokova. Po pravilu, u predjelima sa većom nadmorskom visinom, u predjelima koji su pokriveni šumama i iznad urbanih područja ima više padavina. Pustinjske oblasti, koje su bez vegetacije, godinama su bez padavina. Dio vode koja u vidu padavina dolazi na kopno ponire, dio otiče potocima i rijekama, dio ostaje kao površinska voda (jezera, močvare), a dio ponovo ispari u atmosferu. Sa okeana i mora ispari godišnje 454*103km3 vode, u okeane i mora ponovo pada 416*103km3 vode, dok vjetar nosi na kopno 38*103km3 vode. Sa kopna ispari 72*103 km3 vode, tako da zajedno sa vodom koju vjetar donosi sa morskih površina to čini 110*103km3 vode koja pada na kopno.

Vodni bilans kontinenata


Prosječne padavine na čitavoj planeti su oko 1130mm, ali se mijenjaju u izrazito širokom rasponu od pustinjskih zona praktično bez padavina, do nekih zona u tropskom pojasu sa padavinama preko 10000mm.

U zavisnosti od toga formira se i oticaj. U toku kišnih sezona nakon intezivnih padavina otekne rijekama u mora oko 2/3 ukupnog oticaja (vremenski vrlo neravnomjernog) oko 25•103km3, a samo oko 14•103km3 čini bazni ili osnovni oticaj sa kojim se može računati u toku cijele godine.

Vodno bogatstvo Bosne i Hercegovine
 

Na teritoriji Bosne i Hercegovine se godišnje formira oticaj prosječne vrijednosti od oko 38km3 vode. Računajući sa oko četiri miliona stanovnika, BiH raspolaže sa oko 9000m3 po stanovniku godišnje vlastitih površinskih voda i oko 120m3 po stanovniku godišnje podzemnih voda. Na osnovu ovih podataka bi se moglo zaključiti da je vodnost relativno visoka što je upravo i bila osnovna zabluda koja je utjecala na loše upravljanje vodama. Problemi proizilaze iz toga jer se radi o veoma velikim razlikama u veličini godičnjih padavina na teritoriji B&H, ali i o distribuciji oticanja u okviru godine, koja se uglavnom ne poklapa sa potrebama.

Najveće prosječne godišnje padavine su koncenrisane na jugoistoku zemlje gdje iznose 1500-2000mm. Nasuprot tome, sjeverni dijelovi zemlje, na kojima su potrebe za vodom veće, imaju znatno manje padavine od svega 700mm godišnje.

Vodni bilans Bosne i Hercegovine 
  • Površina BiH 51129 km2
  • Padavine 1250 mm
    Oticanje 750 mm
    Koeficijent oticanja 60 mm
  • Isparavanje 500 mm
  • Zapremina godišnjeg oticanja 38•109 m3

Broj posjeta: 405.793
Danas: 2

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Procjenjuje se da se kroz dimnjak izgubi oko 25% toplotne energije. Za vjetrovitih dana, hladni zrak ulazi kroz dimnjak i uzrokuje propuh u raznim prostorijama kuće. Djelimično zatvaranje dimnjaka koji se ne koriste značajno će reducirati toplotne gubitke. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter