Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Toplotna energija

 
 
Uloga toplotno izolacijskih materijala je smanjenje toplotnih gubitaka, kao i troškova za energiju, te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih uticaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje nosive konstrukcije, pregrijavanje). Dobra toplotna izolacija ima uticaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije, što doprinosi toplotnoj udobnosti stana, kuće, zgrade.
 
POBOLJŠANJE KOMFORA U STANU

Veoma često ljudi upotrebljavaju riječ komfor i povezuju je sa ugodnim osjećajem koji je opet povezan sa udobnim smještajem i optimalnom temperaturom. Šta je zapravo komfor?

Komfor je igra izmjene toplote i hladnoće.

Za ugodan osjećaj komfora nije mjerodavna samo temperatura zraka u prostoriji jer, ljudsko tijelo reaguje na različite uticaje:
  1. Tijelo je osjetljivo na toplotno zračenje
  2. Tijelo se odnosi prema hladnim površinama tako što odaje (izdvaja) toplotu
  3. Kretanje vazduha (propuh) povećava oslobađanje toplote iz tijela
  4. Neugodan osjećaj hladnoće nastaje i onda kada je velika temperaturna razlika između zraka u prostoriji i dijelova zgrade.
Ova igra razmjene toplote i hladnoće je odgovorna za ugodnost koja se, zavisno od starosti, zdravstvenog stanja i vrste djelovanja (posla kojim se bavimo u tom prostoru) osjeća veoma različito.

Prije nego što se poduzme nešto protiv osjećaja neugodnosti, moraju se razjasniti razlozi tog osjećaja.

Izdvajanje toplote iz tijela

Tijelo zrači (odaje toplinu) prema hladnim vanjskim površinama - kao npr. loše izolovanim vanjskim zidovima ili velikim površinama prozora. Tako nastaje osjećaj hladnoće, čak i kada je zrak u prostoriji topao.
 

Da bi se smanjili gubici toplote zbog hladnih vanjskih površina, mogu se poduzimati npr. slijedeće mjere:
  • Debele zavjese na velikim prozorskim površinama,
  • Bolje ostakljenje,
  • Toplotna izolacija vanjskih zidova.
Na taj način se može postići željeni komfor sa nižom temperaturom u prostoriji.

Strujanje zraka

Prozori koji ne dihtuju dobro ili pukotine u vratima mogu da prouzrokuju neugodan propuh.

U blizini hladnih vanjskih površina (hladni prozori i vanjski zidovi, loša toplotna izolacija tavanskog prostora) hladi se topli zrak i tako postaje teži. On pada prema dole i prouzrokuje cirkulaciju zraka koja se osjeća kao neugodan propuh.
Ako je radijator ispod prozora, on djeluje prema toj cirkulaciji zraka.

Jedno od efikasnih rješenja je da se propuh oslabljuje dihtovanjem prozora i vrata. Neželjena cirkulacija zraka može se spriječiti i dobrom toplotnom izolacijom vanjskih zidova, podrumskog plafona, tavana i prozora.
 

Različita temperatura

Neugodnost može nastati zbog temperaturnih razlika unutar prostorije. Ona može nastati npr. zbog nedovoljne toplotne izolacije tavana ili toplotno neizoliranog podrumskog poda.

Da bi se utvrdile te razlike mjeri se temperatura zraka na različitim visinama u prostoriji.

Komfor može da se popravi toplotnom izolacijom hladnih mjesta. Odavanje toplote radijatora povećava se ako se uklone predmeti ispred i iznad njih.

Ako je u cijeloj kući protok vode u radijatorima tačno reguliran, odavanje toplote u pojednim prostorijama se poboljšava.
 

Vlažnost zraka i uticaj na komfor

Uticaj važnosti zraka na komfor stanovanja je mali. U prvom redu prevelika vlaga može da šteti objektu, dok s druge strane u suhom zraku lebde čestice prašine koje nadražuju sluzokožu, tako da je optimalna temperatura objekta ipak bitna za komfor.

U normalnim uslovima je vlažnost izdvojena od čovjeka i biljaka dovoljna za zadovoljavajuću vlažnost zraka.
 

Izolitranje objekata za stanovanje ima niz prednosti:

Smanjenje troškova grijanja u zgradi

Kvalitetno građena zgrada potroši 40 – 70% manje energije (energetski nezavisna 100%). Rezultat je kombinacija više faktora. Pri tome na termoizolaciju zidova, stropova i podova otpada oko 65%, a na prozore 18%.

Smanjenje troškova energije na nacionalnom nivou

Enegetska nezavisnost zemlje bitna je u političkom i privrednom području.

Povećanje zaštite okoliša

Energija opterećuje okolinu u fazi proizvodnje, transporta i potrošnje. U svim tim segmentima smanjuje se opterećenje.

Jednostavnost izrade

Obezbijđujemo da je zgrada statički stabilna; izabiremo optimalnu debljinu materijala i rješimo sve detalje prije početka rada; da sistem u potpunosti obezbijedi zaštitu od kiše (vododbojnost), korozije i ostalih uticaja okoline; da nas zaštiti od buke; da je zaštićen pred vatrom; da odgovara estetskim zahtjevama i da je jednostavan za izradu.

Udobnost

Uloga termoizolacjije je smanjiti toplotne tokove između vanjskog i unutrašnjeg prostora.

Osjećaj u prostoru zavisi od:
  • temperature vazduha. Optimalno oko 22ºC, svaki stepen više potroši 6% više energije (a manje uštedi).
  • nekontrolisano strujanje vazduha (hladni zidovi, prozori na kipu) je nepovoljno. Trebalo bi ga kontrolisati provjetravanjem (otvaranje prozora, rekuperacija vazduha)
  • vanjske temperature. Automatska regulacija sistema grijanja prilagođava unutranju temperaturu u odnosu na vanjsku. Tu možemo dobiti (izgubiti) do 30%.
  • temperature ostalih prostorija. Zbog neugodnog strujanja kroz (ispod) vrata preporučuje se max razlika do 5ºC.
  • relativna vlaga. Idealna je između 40 - 60 %.
Povećana korisna površina prostorija

Kod upotrebe dovoljno debele termoizolacije (10 – 15 cm) možemo vanjske zidove graditi tanje (20 cm sa modularnim blokom, 15 cm sa betonom). To znači uštedu na m2 za zidove i dobitak na prostoru (zapremini) stana.

Zaštita od buke

Izvori buke su svuda oko nas, trend se povećava. Kvalitetno termoizolirani obodni zidovi (bez toplotnih i zvučnih mostova) smanju buku na minimum.

Duža životna doba zgrade

Svaki material, upotrebljen u zgradi, ima tendenciju propadanja. Termoizolacija štiti materijale od svih vanjskih utjecaja i smanjuje propadanje.

Dobra investicija

Investicija u efikasno korištenje energije ili korištenje obnovljivih izvora energije je uvijek dobra investicija jer možemo uvijek lahko izračunati novčani cost – benefit odnos. Investicija se vrati štednjom na energentu (nafta, drvo), dok dužina vraćanja ovisi o cijeni energenta.

Viša cijena nekretnine

Svi navedeni argumenti rezultiraju se u višoj cijenu nekretnine.

Broj posjeta: 385.451
Danas: 201

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Koristimo biorazgradljive deterdžente bez fosfata. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter