Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Nafta

Poput svih fosilnih goriva i nafta je nastala pod dejstvom pritiska i toplote ispod kamenih slojeva, ali za razliku od uglja, ona je proizvod razlaganja organizama iz mora (biljaka, životinja i algi).

Iako je poznata već dugo (čak je i slavni Marko Polo govorio o njenom obilju u današnjem Azerbejdžanu), upotreba nafte je bila prilično ograničena u praksi. Na primjer: za osvjetljavanje sa kućnim lampama u sedmome stoljeću, ili u katranu pri izgradnji puteva u Bagdadu, u osmom stoljeću. Savremeni način crpljenja nafte nije počeo sve do sredine devetnaestog stoljeća i to na istom mjestu koje je i Marko Polo posjećivao – Bakuu. Od tada ona postaje oruđe savremenog čovjeka, kao i opterećujući „poklon“ budućim generacijama.  

 

U današnje doba nafta je izuzetno važna za ekonomiju svijeta, čak toliko da je vođeno nekoliko ratova oko nafte, iako vlasti rijetko priznaju da je kontrola nad njenim rezervama povod i razlog za rat. Jedan od brojih razloga zbog čega ratovi izbijaju u posljednje vrijeme je taj što se rezerve nafte svakodnevno crpe do tačke presušivanja. Stručnjaci nerijetko daju procjenu o tome da će skoro pa sa sigurnošću sve rezerve nafte biti sasvim iscrpljene za manje od pedeset godina! Prema tome, vladavine ovoga doba žure ka prinalaženju i/ili otpočinjanju rata oko posljednjih kapi nafte dostupne našoj planeti.   

Nafta u BiH

Preko jednog miliona tona nafte se godišnje troši u BiH, no tačna količina uvezene i potrošene nafte ostaje upitna. Prema javnoj statistici, FBiH je uvezla 619.638 tona, dok je RS uvezla 295.774 tona nafte.

Tri četvrtine nafte korištene u BiH odlazi na prijevoz, a samo 9% u industrijske svrhe.  

 
 

Pošto ne postoje nikakve naftne rezerve u BiH koje bi ekonomski bile od koristi za izvoz, sva nafta se uvozi iz inostranstva. Slovenija i Hrvatska su prve po redu zemlje iz kojih BiH uvozi naftu (što samo za Hrvatsku čini 23% njenog ukupnog izvoza nafte).

Veliki je broj projekata koji rade na opskrbi nafte iz inostranstva, jer se cjevovodi predlažu ili čak izgrađuju u svrhu dobavljanja nafte iz Rusije i Kaspijskog jezera preko zemalja Balkanskog poluostrva.    

Ali, s obzirom na to da BiH nema vlastite resurse nafte, već je vrijeme da počnemo mijanjati naš stav i počnemo umanjivati vlastitu ovisnost?  

 


Broj posjeta: 419.736
Danas: 127

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Regulirajnjem termostata na radijatorima, tako da se temperatura u prostorijama smanji za samo 1°C, godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za zagrijavanje. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter