Smanjimo, reciklirajmo, hodajmo, mijenjajmo se... Zajedno možemo sve! - Reduzieren wir, recyclen wir, bewegen wir uns, verändern wir uns... Zusammen können wir alles! - Let's use less, recycle, be efficient, change our habits... Together we can do it all!









Projektima EE i OIE
do pozitivnih klimatskih promjena


Zakon o zaštiti akumulacija Modrac
 
Start-up energy+housing

Energetska savjetovališta
 u Tuzli i Sarajevu


Odgovorno upravljanje
 medicinskim otpadom


Partnerstvo za više
okolišne standarde u BiH

UNDP natječaj: “Obnovljivi izvori energije”

The UNDP Renewable Energy Challenge


webaward.me BiH2010


Od učešća javnosti
do održivog razvoja




 
 
Prečistite otpadne vode
po sistemu BiCon

Partneri



www.bicon-ag.ch

Prijatelji




www.metron.ch



www.seecon.ch


www.poslodavcitk.com


www.boell.ba

www.aarhus.ba

www.zv.hr

www.bellsmovement.org


www.envforum.eu

www.ekologija.rs


www.mojaenergija.hr

http://nep.vitra.si

www.biologija.com.hr

www-pz.hodbina.ba

www.zelenaneretva.ba


www.greenpeace.com

www.udruzenje.bistrobih.ba
www.bistrobih.ba

www.ekotim.net

www.agree.net

www.Tuzla-x.com

www.komunalactz.com.ba

www.ekokuce.com

www.bhreportet.ba

www.tuzlarije.net

Naučite i ovo

 
 
Kad je nastala naša planeta Zemlja?

Pretpostavlja se da je naša planeta nastala prije 5 milijardi godina.

Znači da je postojala mnogo, mnogo prije nego što su se na njoj pojavili prvi ljudi. Čovjek je, u stvari, jedno od najmlađih živih bića na Zemlji, ali on je i jedino živo biće koje je uspjelo za tako kratak vremenski period promijeniti izgled, a i neke prirodne cikluse na našoj planeti.

Koliko vode ima na našoj planeti?

Našu planetu još nazivaju i “Plava planeta“. Zašto?

Kada biste bili astronauti, iz svemira biste vidjeli da je naša planeta plave boje. To je zato što je njena površina gotovo u potpunosti prekrivena vodom. Vodom su pokrivene 3/4 Zemljine površine, odnosno, voda zauzima 75% Zemljine površine.

Koliko pitke vode mi koristimo?

Iako vode na Zemlji ima veoma mnogo, sva voda nije pitka i upotrebljiva za ljudske potrebe.

Mora i okeani sadrže 97% vode koja je slana i može se koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Od preostalih 3%, manje od 1% vode ljudi koriste za piće, kupanje, pranje i zalijevanje, dok se veća količina slatke vode nalazi u ledenjacima, glečerima i kao podzemna voda.

Kome je potrebna voda?

U vodi je nastao život i bez čiste vode ne bi bilo života na našoj planeti.

Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana. Znači, voda je potrebna i ljudima i životinjama i biljkama. Ona čini veliki dio našeg tijela (oko 70% vode se nalazi u našem tijelu).
 
Odakle dolazi čista voda?


Potoci, rijeke i jezera sadrže veliku količinu čiste, pitke vode, a dosta vode dolazi iz podzemnih izvora.

Količine pitke vode se smanjuju, jer je mi počinjemo iskorištavati brže no što se ona može obnoviti, a i zagađujemo je otpadom, hemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta, kao i navodnjavanjem i zalivanjem usjeva.

Šta je to kružni ciklus vode?

Sva voda na našoj planeti se kreće kroz prirodu u zatvorenom ciklusu koji se sastoji od faza: isparavanje, kondenzacija, pad i sakupljanje.

Isparavanje nastaje kada sunčeva toplota zagrije vodene površine, tlo i vegetaciju pretvarajući je u vodenu paru. Takođe, vodena para nastaje i disanjem i znojenjem svih živih bića. U višim slojevima atmosfere, hladni zrak kondenzuje vodu koja se skuplja u oblake.Taj proces se naziva kondenzacija.

Pad nastaje kada kondenzovana voda, spajanjem sitnih kapi, stvara velike kapljice koje padaju natrag na zemlju u obliku kiše, tuče, susnježice ili snijega.

Kada se voda vrati na zemlju, jednim dijelom biva upijena, a drugim dijelom ispari ili se vrati u tokove rijeka, jezera ili mora. Ovo je proces sakupljanja. Nakon toga, ciklus se ponavlja.
 
Kuda odlazi kišnica?


Kišnica je jedna od etapa koju voda prelazi u svom neprekidnom kruženju sa površine zemlje u atmosferu i ponovo nazad. Uloga kišnice je veoma značajna, jer ona prekriva velike površine i zalazi tamo gdje tekuće vode nikad ne dopiru.

Kišnica odlazi na mnogo strana:
  • isparava i tako se vraća u maglu i oblake,
  • prodire u dublje slojeve i na taj način obnavlja vode izvora i rijeka ponornica,
  • kad naiđe na nepropustljiv sloj, onda se tu zadrži i obrazuje jezerca i močvare.
Zašto more nikud ne otiče?

Mora i okeani su najniže tačke i najveća udubljenja na Zemljinoj površini. To su džinovski rezervoari vode koja neprekidno kruži.

Isparavanjem vode iz mora nastaju oblaci iz kojih se kiša, snijeg ili neke druge padavine spuštaju na zemlju, a onda se rijekama ponovo vraćaju u more. Morska voda ne može nikud oteći, jer nema niže površine u koju bi se slila. Pod uticajem sunčeve toplote voda stalno isparava, ali se ubrzo vraća kroz kišu, tako da se uvijek održava ravnoteža između količine vode na površini Zemlje i u njenoj atmosferi.

Zašto biljkama treba voda?

Biljke iz zemlje uzimaju vodu u kojoj su otopljene mineralne materije. Te hranjive materije one upijaju preko korjenovih dlačica.

Biljke su fabrike hrane za sva ostala živa bića na našoj planeti, jer stvaraju hranu od dvije sasvim obične materije: ugljen dioksida i vode. Znači, bez vode nema života ni biljkama, a ni svim drugim živim bićima.

Kuda odlazi voda iz kade?

U gradovima, gdje je mnogo stanova zbijeno na malom prostoru i gdje velike količine upotrijebljene vode otiču iz kupatila i kuhinja, veoma je važno da ta voda nekud otiče. Zato postoji mreža kanalizacije, a to su cijevi koje iz stanova odvode vodu u rijeke. Prije nego što su po naseljima izgrađene vodovodna (za dovođenje vode) i kanalizaciona (za odvođenje vode) mreža cijevi, prljava voda je prosipana na ulice. To je stvaralo silnu prljavštinu i postajalo leglo zaraznih bolesti.

Savremeni gradovi imaju veoma razgranatu mrežu cijevi i kanala koji odvode upotrijebljenu vodu. Prije nego što ta voda dođe do rijeke i mora, ona se pročisti kroz naročite filtere, inače bi zagadila i rijeke i mora.

Zašto voda zavisi od šuma i obrnuto?

Drveće ima veoma važnu ulogu u eko sistemu. Pomaže održavanju čistog zraka i vode, izvor je hrane i dom mnogim životinjama. Većina pitke vode je pohranjena pod zemljom, jer kišnica prolazi kroz slojeve zemlje i skuplja se u velikim prirodnim bazenima. Kada ljudi neplanski isjeku šume, cijele zajednice živih bića takođe bivaju uništene, a ogoljela površina zemlje ostaje izložena uticaju vode i vjetra. Ovaj proces nazivamo erozijom.

Prilikom erozije, površinski sloj zemlje sa hranjivim materijama biva ispran i zemlja postaje osiromašena hranljivim materijama.

U slučaju da ima puno kiše, a nema šume koja bi upila tu tekućinu, nastaju poplave. Poplave čine velike štete usjevima, a zbog njih i veliki broj ljudi svake godine ostane bez svojih domova.

Zašto su otpaci štetni u rijekama, jezerima, morima i okeanima?

Bačeni otpaci iz kupatila dospijevaju u kanalizaciju, odakle odlaze u rijeke i mora. Preko 95% otpadaka na našim plažama došlo je s naših ulica. Često se dešava da mnoge životinje progutaju nešto od čega se uguše i uginu. Dijelovi otkinutih i izgubljenih udica, plastične kesice, metalni prstenovi i opušci posebno su opasni za životinjski svijet.

Kako sačuvati kvalitet naših voda?

Nije bitno samo smanjiti potrošnju vode, već je bitno i očuvati kvalitet. Ukoliko poštujemo nekoliko jednostavnih uputstava, očuvaćemo našu vodu čistom.
  1. Koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata.
  2. Koristiti nebijeljeni toaletni papir.
  3. Ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudopere ili WC šolje.



  4. Ne ispirati ostatke hrane u sudoper, nego ih baciti u posudu za kompostni otpad.
  5. Ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju.
  6. Ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće - ne bacati iskorištenu vatu, higijenske uloške ili pelene.
  7. Što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom.
  8. Lišće i prljavštinu ne bacati u kanalizacijske otvore.
Kako voda utiče na zdravlje?

Možemo se smatrati sretnima što imamo neometan pristup čistoj, pitkoj vodi koja je sigurna za upotrebu, što često nije slučaj u siromašnim zemljama.

Kanalizacijsko blato, nafta i hemikalije porijeklom iz poljoprivrede i industrije mogu postati vrlo opasne za zdravlje ljudi i životinja, ukoliko uđu u vodotoke pitkih voda.

U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine stanovništva nema čistu pitku vodu. Približno 5 miliona ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom.

Približno 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće.

Moramo čuvati naše izvore pitke vode čistima - ne samo zbog zaštite okoliša, već i zbog zaštite našeg zdravlja!

Broj posjeta: 434.845
Danas: 277

Pratite nas na facebook-u




Povećaj mapu »


Podržavate li pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti akumulacije Modrac ?
  « prethodne ankete


Optimalna temperaturu u bojleru je 55-60°C (podiok II) i pri višednevnom odsustvu iz kuće ga treba isključivati. detaljnije
svi savjeti »



Flag Counter